(FOTO) PANTEON ZNAMENITIH SRBA Pogledajte izložbu „Umetnička zbirka Matice srpske“ u GMS
Do 24. maja u Galeriji Matice srpske poklonici likovnog stvaralaštva imaju priliku da obiđu jedinstvenu izložbu „Umetnička zbirka Matice srpske“, kojom GMS obeležava dva veka postojanja našeg najstarijeg književnog, kulturnog i naučnog društva.
„Od samih početaka svojih delovanja osnivači Matice srpske utemeljili su i realizovali ideju koja traje i danas, a to je briga o kulturi – jeziku, književnosti, umetničkom stvaralaštvu, ali i nauci srpskog naroda. Veliki jubilej prepoznali smo kao priliku da kroz umetnost iskažemo jednu izuzetnu ideju koja se po svojoj dalekovidosti izdvojila u srpskoj kulturi, a materijalizovala u delatnosti Matice srpske tokom dva veka“, poručila je na otvaranju izložbe upravnica GMS dr Tijana Palkovljević Bugarski.
Ona je podsetila da je već u prvim godinama delovanja Matica započela sa sakupljanjem portreta svojih osnivača, predsednika, sekretara i drugih časnika, brojnih dobrotvora koji su svojim imetkom omogućili njen rad, kao i značajnih delatnika onoga vremena, sve s težnjom da formira Panteon znamenitih Srba. Ideja je bila da se kroz ovu posebnu umetničku celinu obrazuje vizuelni identitet srpskog naroda i njegove kulture.
„Nastala kao plod sinergije znanja i mogućnosti, ta jedinstvena celina koja danas krasi zidove svečanih sala i ostalih prostorija Matice srpske, vremenom je prerasla u bogatu i izuzetnu galeriju portreta, koja se redovno i dalje uvećava dodavanjem portreta Matičinih predsednika, što je još jedna potvrda da dobro osmišljeno ideja koja se neguje, postaje tradicija koju ćemo, uvećanu i osnaženu, ostaviti budućim generacijama“, navela je dr Tijana Palkovljević Bugarski .
U prostoru Galerije Matice srpske predstavljena su odabrana dela iz Zbirke Matice srpske, među kojima su vrhunski portreti čiji su autori Uroš Predić, Novak Radonjić, Aksentije Marodić, Jovan Popović, Tan Mor, Adler Mor.., i vajarska dela Đorđa Jovanovića i Vojislava Šikoparije, čija je skulptura Matica srpska nosilac vizuelno identiteta izložbe. Kao posebna celina u okviru izložbe predstavljen je Kabinet sekretara sa nameštajem i portretima istaknutih Matičinih sekretara, poput Teodora Pavlovića, Milana Savića ili Jovana Đorđevića, dok će deo zbirke koji se nalaze u zgradi Matice srpske biti dostupan publici putem novih tehnologija i multimedijalnih sadržaja.
Dokumentarni film
Celokupna postavka upotpunjena je i dokumentarnim filmom o zbirci. Kako je navela Stanislava Jovanović Mindić, kroz pažljivo birane kadrove snimljene u Matici, ali i u prostorijama Galerije, film povezuje prošlost Zbirke sa savremenim trenutkom i na najbolji način osvetljava pogled na ovu dragocenu umetničku celinu, čineći je dostupnom i bliskom današnjem gledaocu. Film je realizovan u produkciji GMS, kameru i montažu potpisuje Aleksandar Zec, a scenario i režiju Miroslav Stajić.
Kroz postavku u GMS, osim što se može iščitati posvećenost pojedinca u građenju jedne ustanove kulture, iskazana je i zahvalnosti zadužbinarima i dobrotvorima. Poseban deo ove izložbe čini izbor od nekoliko najznačajnijih poklona koje je Matica dobila u periodu nakon Drugog svetskog rata. To su pokloni Lazara i Savete Stojković, Olge i Koste Milutinovića, Sofije Šaškijević i Suzane i Borivoja Samolovčeva, a pred publikom je i deo testamentarngo zaveštanja novosadskog slikara Miodraga Miće Mihajlovića, koji je Matici ostavio 50 umetničkih dela.
Izložba svedoči i o spremnosti Matice srpske da se prilagođava vremenu i savremenim umetničkim i društvenim tokovima. Naime, povodom značajnih jubileja, Matica srpska u novije vreme poziva savremene umetnike da svojim delima odgovore na postavljene teme i ta dela ostave Matici na dar. Takvi projekti realizovani su 2016. godine, povodom 190 godina Matice srpske, kroz interpretacije motiva košnice kao njenog simbola, kao i 2024. godine, kada su umetnici u tehnici grafike odgovorili na jubilej 200 godina Letopisa Matice srpske, najstarijeg književnog časopisa na svetu koji izlazi u neprekinutom kontinuitetu.
„Narativ postavke počiva na činjenici da Umetnička zbirka Matice srpske čini neraskidivi deo enterijera zgrade Matice, gde umetnički predmeti, a pre svega portreti, doprinose oblikovanju Matičinog prostora kao mesta sećanja na kulturne pregaoce i dobrotvore, ali i predstavljaju podsetnik i primer kako se čuvaju i grade vrednosti jednog naroda. Naša namera je bila da kroz ovu izložbu prenesemo deo tog ambijenta kako kroz pažljivo osmišljen dizajn, tako i izlaganjem virtuelne ture, i time omogućimo javnosti da zakorači u reprezentativne prostore Matičinog doma“, pojasnila je autorka izložbe Stanislava Jovanović Mindić.
Otvarajući postavku, dugogodišnja upravnica GMS dr Branka Kulić podsetila je na izreku „Nomen est omen” (ime je znak): „Ova nas latinska mudrost podseća koliko su imena važna, i svako ime utkano u rad Matice srpske ukazuje i podseća na besmrtnost tih mnogih ljudi. Iako je staro egipatsko verovanje da se istorijsko pamćenje uspostavlja kao besmrtnost tek sa otkrivanjem imena ličnosti, bezimeni portreti ne govore ništa o ljudima, osim da su u nekom prošlom vremenu postojali. Tek sa imenom, oni dobijaju ukupnost ličnosti, te, posle otkrivanja, imena možemo slagati činjenice iz njihovog života. Brojni su časnici, radilice i saradnici Matice, i kroz likovne predstave ćemo se vratiti u prošlost i osetiti duh njihovog vremena“, rekla je Branka Kulić, poželevši Matici srpskoj i njenim ustanovama „život i rad neograničenog trajanja“.