„SNIFIT“ IZAZVAO HAOS U KOMŠILUKU Energetsko piće u prahu opasno glumi kokain, tinejdžeri ga ušmrkivali PROMPTNO USLEDILA ZABRANA PROMETA
Posle haosa koji je u hrvatskim medijima izazvala vest da se širom ove zemlje legalno uvozi i prodaje proizvod SNIFFIT, u Hrvatskoj je pre dva dana, 20. februara sanitarna inspekcija Državnog inspektorata donela hitnu odluku o zabrani njegove prodaje.
Odluka je došla nakon laboratorijskih analiza i mišljenja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da proizvod „nije siguran za potrošače“.
Šta je proizvod i zašto je sporan? SNIFFIT se prodaje kao „aromatični prah za energiju“ koji se unosi intranazalno (ušmrkavanjem), uz marketinšku poruku brzog „busta“. Hrvatski i regionalni mediji navode da je namenjen mladima/popularan među mladima, da dolazi u bočici sa dozama i da sadrži kombinaciju tipičnih „energetskih“ sastojaka kao što su kofein i taurin, uz dodatke poput niacina (vitamin B3), L-teanina i mentola. Dakle, slično drugim energetskim pićima, jelte? E, nije.
To što proizvod sadrži dozvoljene supstance ne znači da ima dokazan bezbednosni profil za unošenje kroz nos
Kako kažu lekari, to što sadrži dozvoljene supstance ne znači da imaju dokazan bezbednosni profil za unošenje kroz nos, niti da su dugoročni efekti takve primene poznati. No, ovo nije prvi pokušaj da se energetska pića presele na mentalni i vizuelni teren supstanci koje izazivaju zavisnost. Magazin TIME je još 2017. godine, objavio priču o američkom „snorabl“ prahu (Coco Loko), uz stav lekara ORL struke da je „ušmrkivanje bilo kakvog praha“ loša ideja jer može da ošteti nosne prolaze i izazove upale/infekcije, a sličan pokušaj zabeležen je i u Francuskoj 2024, kada se pojavio Sniffy - koji je na kraju zabranjen.
Ovakvi proizvodi upadaju u „sivu zonu“ između kategorija: nisu narkotik, nisu lek, često se guraju u „suplement“ ili „proizvod za opštu upotrebu“, ali se koriste na način koji liči na drogu i nosi specifične rizike. Zato je razumljiva intervencija države Hrvatske, jer nije nužno zasnovana na „zabrani kofeina“, već na opštoj bezbednosti proizvoda i konkretnim laboratorijskim nalazima, uz uključenje javnozdravstvene institucije (HZJZ). To je model kako država može da „uhvati“ sivu zonu kad ne postoji eksplicitna zabrana supstanci.
- Proizvod poput SNIFFIT-a nalazi se na raskršću legalnog i spornog. Formalno, sadrži supstance koje se već nalaze u energetskim pićima – kofein, taurin, vitamine, aminokiseline – kaže doktor opšte prakse Milan Simeonović. - Međutim, sporno je sve ostalo: način upotrebe, vizuelni identitet i psihološki efekat koji proizvod ostavlja na mlade. Dok se energetska pića već godinama dovode u pitanje zbog uticaja na srce, nervni sistem i ponašanje adolescenata, ovde se u igru uvodi novi element – unošenje praha kroz nos, što do sada nije bio uobičajeni put primene kofeina.
Upravo tu nastaje „siva zona“: supstance su legalne, ali način upotrebe otvara medicinske i psihološke dileme koje regulativa nije predvidela.
- Nosna sluzokoža nije predviđena da redovno prima stimulativne prahove. Čak i ako je reč o legalnim supstancama, sam mehanički kontakt sitnih čestica sa sluzokožom može dovesti do hronične iritacije, suvoće, mikropovreda i upalnih procesa. Kod mladih osoba, čija je sluzokoža osetljivija, taj rizik je još izraženiji – kaže Simeonović. - Kofein , unesen intranazalno, potencijalno može brže da uđe u sistemsku cirkulaciju nego kada se popije. To znači da efekat može biti brži, ali i nepredvidljiviji, što kod adolescenata može izazvati tahikardiju, osećaj anksioznosti, pa čak i panične simptome. Mi jednostavno nemamo dovoljno kliničkih podataka o dugoročnoj bezbednosti ovakvog načina upotrebe energetskih supstanci. Činjenica da je nešto dozvoljeno u piću ne znači da je bezbedno kada se unosi kroz nos.
- U adolescenciji je veoma važan element identifikacije sa grupom. Ako je nešto predstavljeno kao ‘kul’, kao simulacija nečeg zabranjenog, a pritom legalno, to može da pojača želju za rizičnim ponašanjem. To ne znači da će svaki korisnik preći na kokain, ali povećava toleranciju prema samom činu. Postoji fenomen koji nazivamo bihevioralna desenzitizacija – kada se ponašanje koje liči na rizično ponavlja bez negativnih posledica, mozak postepeno gubi otpor prema sličnim, ali opasnijim radnjama – kaže Jovana Marković, psiholog. - Energetski stimulansi sami po sebi mogu izazvati osećaj euforije i pojačane budnosti. Kada se tome doda vizuelni i ritualni efekat ‘linije praha’, dobijate psihološki model koji imitira iskustvo psihostimulansa, što kod nekih mladih može da izazove radoznalost prema jačim supstancama.
Preventiva je pola zdravlja
U Hrvatskoj je ovaj problem rešen tako što je proizvod stavljen u rubriku „nedozvoljen“. Međutim, šta je sa Srbijom? Ovaj proizvod nije registrovan na sajtu Ministarstva zdravlja, niti ga ima na sajtu Agencije za medicinske lekove i sredstva. Slična je situacija i u okolnim državama, što znači da ovaj „energetski kokain“ nije moguće legalno nabaviti, ali nije i garancija da ga nema ispod tezge. Tehnički, upravo zbog rupe u sistemu – jer je to na papiru „običan ekstrakt” energetskog pića, zasnovanog na kofeinu, moguće je da ga neko uveze bez posledica iako liči na kokain. Pet dana legalne prodaje u Hrvatskoj bilo je sasvim dovoljno za preduzimljive. Zato bi bilo dobro da Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo trgovine reaguju preventivno i zabrane ga za uvoz. Jer, preventiva je pola zdravlja.
Branioci SNIFFIT-a oslanjaju se na to da je proizvod u suštini kofein, i da su apoteke i drogerije pune sličnih „energetskih stimulansa“. Međutim, problem s ovim „prahom“ je u spajanju tri faktora: medicinske nepoznanice o intranazalnom unosu, marketinške estetike koja imitira drogu i ciljne grupe koja je najosetljivija – tinejdžeri.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.