VELIKI ZAOKRET NA TRŽIŠTU RADA U SRBIJI Ova zanimanja su u ekspanziji, a pojedina gube trku EVO ŠTA KAŽU BROJKE
Već nekoliko godina na domaćem tržištu rada nema kadrova određenih struka, a neke struke gotovo da nisu tražene i izvesno je da se na ovom polju dešavaju značajne promene.
Šta se u narednom periodu može očekivati na tržištu rada u Srbiji, o tome je pisao MAT, a autorka Vesna Pantelić ukazuje na to da tržište rada u Srbiji ulazi u period u kojem dominira strukturno, a ne ciklično prilagođavanje i da kratkoročni ciklusi ustupaju mesto dugoročnim ograničenjima – demografskim, tehnološkim i geopolitičkim.
6,6 miliona stanovnika ima u Srbiji
Ukupno posmatrano, tržište rada u Srbiji jasno napušta fazu ekspanzije i ulazi u period umerenog, strukturno uslovljenog prilagođavanja. Stagnacija zaposlenosti, rast neaktivnosti, selektivan rast zarada i sve oprezniji planovi poslodavaca ukazuju da prostor za širenje broja radnih mesta postaje ograničen, a u prvi plan dolaze produktivnost, struktura zaposlenosti i demografska ograničenja. Ključni izazov narednog perioda, ističe autorka, nije dinamika rasta po svaku cenu, već sposobnost ekonomije da u uslovima sužene ponude rada i spoljnih neizvesnosti obezbedi održiv i kvalitativno viši model rasta.
2,36 miliona zaposlenih
Takođe ističe da se globalna ekonomska situacija u evrozoni reflektuje na ekonomije zemalja centralne i jugoistočne Evrope, a da u tim okolnostima rast BDP-a sve ređe rezultira proporcionalnim rastom zaposlenosti. Po njenim rečima, period 2023–2026. obeležen je i procesom dvostruke tranzicije – energetske i digitalne, a da rast investicija u kapitalno-intenzivne projekte ne mora nužno da znači i proporcionalan rast zaposlenosti.
U državnim i lokalnim firmama 3.000 manje zaposlenih
Nakon blagog rasta 2024, prošla godina je donela stagnaciju registrovano zaposlenih od oko 0,2 odsto godišnje, a ukupna registrovana zaposlenost bila je nešto više od 2,36 miliona osoba. Najviše je smanjen broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji – više od 11.000 (proizvodnja odevnih predmeta i električne opreme), a u pojedinim uslužnim delatnostima beleži se rast zaposlenosti: administrativne i pomoćne usluge - 11.000, informisanje i komunikacija – 3.500, smeštaj i ishrana – 2 000. Raste broj zaposlenih kod preduzetnika i samostalnih delatnosti – 6.000, 6.900 je manje zaposlenih u pravnim licima, a za 3.800 se smanjio broj registrovanih individualnih poljoprivrednika. Manje je zaposlenih u javnom sektoru – oko 3.000, uglavnom u javnim državnim i lokalnim preduzećima, a zdravstvo, obrazovanje i socijalne delatnosti ostale su stabilne.Rast zaposlenosti u 2024. i relativna stabilnost u 2025. godini primetni su, pre svega, u Beogradskom regionu, a u južnoj i istočnoj Srbiji pad zaposlenosti je stalan.
Nedostaju radnici, baš kao i nova radna mesta
Tržište rada sve manje funkcioniše kao mehanizam neto kreiranja radnih mesta, a sve više kao sistem rotacije unutar postojećeg kontingenta zaposlenih, ukazuje Vesna Pantelić. U takvim uslovima, dinamika tržišta rada sve više zavisi od produktivnosti i tehnološke transformacije postojećih radnih mesta, a sve manje od njihovog brojčanog širenja.
Posebno je indikativan podatak da tokom 2024. godine gotovo polovina firmi nije imala nijedno novo zapošljavanje, a mnogi koji jesu, prijavili su ozbiljne poteškoće u pronalaženju radnika. Nedostatak radne snage u zanatskim, operativnim i tehničkim zanimanjima, uz istovremeno usporavanje ukupne tražnje za radom, ukazuje na paradoks savremenog tržišta rada: radnici nedostaju, ali nova radna mesta nastaju sve sporije.
Prema procenama Republičkog zavoda za statistiku, ukupan broj stanovnika pao je ispod 6,6 miliona, uz negativan prirodni priraštaj od 50.000 do 60.000 godišnje. Starijih od 65 godina više je od 22 odsto, a mladih do 15 godina je oko 14 odsto, što znači da se radni kontingent sužava nezavisno od ekonomskog ciklusa. Starenje stanovništva, osim što utiče na ponudu rada, postepeno menja i strukturu tražnje, povećavajući značaj zdravstvenih i socijalnih usluga, ističe Vesna Pantelić.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.