Rusi i komšije na Balkanu vole naše sadnice ruža SRPSKI RUŽIČNJACI IMAJU ŠTA DA PONUDE SVETSKOJ PIJACI (FOTO)
U spoljnotrgovinskoj razmeni u cvećarstvu najbolji smo u proizvodnji ruža, tačnije sadnica ruže, jer ih najviše izvozimo.
Podaci Privredne komore Srbije (PKS) pokazuju da smo u 2024. godini sadnica ruža prodali na strana tržišta za 2,5 miliona evra, a prošle za 3,4 miliona evra.
Istovremeno, 2024. godine uvezli smo ruža za 7,04 miliona evra, a u 2025. godini za 7,95 miliona evra.
50 evrocenti u proseku košta jedna sadnica
U inotrgovanju domaći cvećari prodaju samo sadnice ruža na područja bivših jugoslovenskih republika i u Rusku Federaciju. Taj posao rade od 30 do 50 cvećara, koji uspevaju da prodaju drugim tržištima oko dva miliona sadnica, klasičnih i stablašica, u korenu i kontejnerima.
Niko od proizvođača ne prodaje van granica rezane ruže – pupoljke, jer je takva proizvodnja zahtevna i podrazumeva angažovanje radne snage, koje nema dovoljno i čija satnica iz godine u godinu poskupljuje.
Cvećari se ne trude da izvoze cvet ruža ni da povećavaju obim izvoza sadnica, jer se proizvodnja ruža u EU iz godine u godinu umanjuje za jedan do dva procenta (Jovan Topalović)
Najviše kupujemo od EU
Vrednost spoljnotrgovinske razmene cveća i drugog ukrasnog bilja u prošloj godini u Srbiji iznosila je 49 miliona evra. Od te sume cveća smo prodali za 6,7 miliona evra, a kupili u vrednosti od 42,3 miliona evra, pokazali su podaci PKS.
Najznačajnije izvozno tržište cveća i ukrasnog bilja bila je EU, sa 59 odsto udela, zatim zemlje CEFTA sa 21 odsto i Carinska unija (Rusija, Belorusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan) sa 14 odsto.
Uprkos rastu proizvodnje i izvoza, Srbija i dalje uvozi mnogo cveće, a najznačajnije uvozno tržište je EU, sa 78 odsto udela.
Proizvodnja sadnica nije laka. Treba dve godine da bi kalem dobio koren. U zavisnosti od pakovanja, jedna sadnica u izvozu košta oko 50 evrocenti.
2.000.000 sadnica ruža se uveze
Jovan Topalović iz Rasadnika Topalović u Lipolistu kazao je za Dnevnik da se cvećari i ne trude da izvoze cvet ruža ni da povećavaju obim izvoza sadnica, jer se proizvodnja ruža u EU iz godine u godinu umanjuje za jedan do dva procenta.
– Domaći cvećari ne bi bili konkurentni stranim rasadnicima ukoliko bi izvozili cvet ruže, jer su troškova proizvodnje kod nas skuplji u odnosu na inotržište. To je složen posao koji zahteva organizovan rad u rasadnicima sa većim brojem radnika koje treba platiti i ti troškovi povećavaju cenu pupoljaka.
Jovan Topalović napominje da izvoz ide ustaljenim tempom i da rasadnik ne teži da poveća obim izvoza već da zadrže kvalitet i dosadašnje kupce.
Nekadašnji izvoznik sadnica ruža i dugogodišnji cvećar Dušan Milosavljević iz Sente celokupnu proizvodnju sadnica ruža proda na domaćem tržištu, mada je nekada pokrivao domaće tržište i bio izvoznik.
Milosavljević ukazuje na to da se proizvodnjom sadnica bave cvećari s višedecenijskim stažom.
– To je težak i i dug posao. Dve godine treba da sadnica ruže dospe za prodaju. Zato se tim poslom bave stariji cvećari, dok su mladi okrenuti lakšoj i bržoj proizvodnji cveća.
Z. Delić
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.