OBJAVLJENA LISTA VOĆA I POVRĆA SA NAJVIŠE I NAJMANJE PESTICIDA Evo šta je puno hemije, a šta potpuno bezbedno za konzumaciju
Američka organizacija Environmental Working Group (EWG) objavila je svoj godišnji izveštaj o voću i povrću koje sadrži najviše ostataka pesticida.
Popis, poznat pod nazivom "prljavih 12" (Dirty Dozen), za 2026. godinu obuhvata niz svakodnevnih namirnica koje se nalaze na trpezama širom sveta.
Prema ovom izveštaju, među 47 testiranih vrsta voća i povrća, spanać je imao najveću količinu ostataka pesticida u odnosu na težinu. Odmah iza njega nalaze se kelj, raštan, gorušica i jagode, a slede ih grožđe, nektarine, breskve, trešnje, jabuke, kupine, kruške, krompir i borovnice. Kako se navodi, prosečan uzorak svakog testiranog proizvoda sadržao je četiri ili više različitih pesticida, dok je izuzetak bio krompir koji je u proseku sadržao dva.
Uz listu najzagađenijih, EWG je objavio i popis "čistih petnaest" (Clean Fifteen), odnosno plodova sa najmanjom količinom ostataka hemikalija. Na ovoj listi za 2026. godinu, kao najčistiji, našli su se ananas, kukuruz šećerac, avokado, papaja, luk, smrznuti slatki grašak, špargla, kupus, karfiol, lubenica, mango, banane, šargarepa, gljive i kivi.
Podaci se zasnivaju na laboratorijskim analizama koje sprovodi američko Ministarstvo poljoprivrede kroz Program za praćenje pesticida. Uprkos rezultatima koji mogu delovati zabrinjavajuće, stručnjaci naglašavaju da ove podatke ne treba shvatiti kao razlog za izbegavanje voća i povrća. Njihova konzumacija je ključna za zdravlje, jer osigurava organizmu neophodne vitamine i hranjive materije.
Izveštaj već godinama izaziva brojne polemike u stručnoj javnosti. Alijansa za hranu i poljoprivredu tvrdi da je reč o preteranom i senzacionalističkom pristupu, navodeći da su nivoi pesticida uglavnom u dozvoljenim granicama i veoma niski.
"Za potrošače koji su zabrinuti, preporuka je jednostavna: temeljno pranje voća i povrća pre konzumacije i pridržavanje osnovnih higijenskih navika", ističe se u izveštaju. Takođe se napominje da postoje strogi propisi koji regulišu upotrebu pesticida u poljoprivredi, čime se dodatno osigurava bezbednost hrane na tržištu.