KO IMA PRAVO NA 50 EVRA OD DRŽAVE ZA GORIVO? Građani već dobijaju novac, a uslovi su iznenadili mnoge
Grčka je početkom ove nedelje usvojila nekoliko mera koje bi trebalo da pomognu građanima i privredi da lakše prebrode cenovni šok goriva i električne energije izazvan sukobima na Bliskom istoku.
Vlada je u ponedeljak najavila šemu podrške vrednu 700 miliona evra za smanjenje troškova energije za 23.000 malih i velikih industrijskih preduzeća, kroz nekoliko različitih podsticaja i subvencija.
Predviđeno je trenutno smanjenje troškova energije za industriju u iznosu od 100 miliona evra godišnje tokom narednih pet godina kroz povećanu kompenzaciju za troškove zagađenja i 50 odsto smanjenja naknada za javne usluge, prenose grčki mediji.
Jedna od mera odnosi se na troškove zagađenja i ona će obezbediti dodatnih 75 miliona evra godišnje, namenjenih za oko 40–50 energetski intenzivnih industrija.
Takođe, program predviđa i umanjenje od 50 odsto naknada za komunalne usluge koje će se primenjivati na sve industrije u kategorijama niskog, srednjeg i visokog napona, uz procenjeni godišnji trošak od 26 miliona evra, a mera stupa na snagu 1. jula.
Investicije u zelene inicijative, finansirane kroz Fond za modernizaciju strateških investicija, iznosiće ukupno 200 miliona evra. Fond će podržati ulaganja u elektrifikaciju, sisteme za upravljanje energijom, skladištenje energije i tehnologije za povrat toplote, od kojih se očekuje ušteda energije od najmanje 10 odsto.
Od 30 do 60 evra za gorivo
Kako bi ublažila povećane troškove za nabavku goriva, grčka vlada je pokrenula platformu za subvencije „Fuel Pass III“, koja predviđa isplate u roku od 48 sati od podnošenja prijave i odobrenja.
Prema ovoj šemi, kvalifikovani vlasnici automobila dobiće 50 evra, dok će taj iznos za stanovnike ostrva biti 60 evra. Vlasnici motocikala dobijaju 30 evra, odnosno 35 evra na ostrvima.
Mera se odnosi na pojedince, uključujući i samozaposlene, sa prijavljenim godišnjim prihodom do 25.000 evra za samce i 35.000 evra za bračne parove. Prag se uvećava za 5.000 evra za svako izdržavano dete, a procenjuje se da će ovi kriterijumi obuhvatiti oko 75 odsto vozača.
Subvencija se dodeljuje svim kvalifikovanim vlasnicima putničkih automobila, uključujući i dizel vozila, koja već koriste postojeću subvenciju od 20 centi po litru. Prema podacima vlade, „Fuel Pass“ od 50 evra ekvivalentan je subvenciji od oko 0,36 evra po litru.
Grčka ekonomija u stabilnoj poziciji
Predsednik Evrogrupe i grčki ministar finansija Kirijakos Pjerakakis ocenio je da je Grčka na putu rasta i u dobroj poziciji da ublaži posledice krize na Bliskom istoku zahvaljujući stabilnom rastu, konsolidaciji javnih finansija i nastavku reformi.
On je naveo da se za 2026. godinu očekuje privredni rast od 2,4 odsto, dok bi javni dug, koji je nekada bio blizu 210 odsto BDP-a, mogao pasti ispod 120 odsto do kraja decenije. Prema podacima Evrostata za sredinu 2025. godine, dug je iznosio oko 151,2 odsto BDP-a.
Iako se Evropska unija suočava sa novim energetskim pritiscima, Grčka trenutno nije direktno ugrožena, pre svega zahvaljujući raznovrsnim izvorima snabdevanja energijom. Snabdevanje gasom preko „Turskog toka“ i TAP-a nije prekinuto, a uticaj krize za sada se uglavnom odražava na cene.
Rafinerije su već obezbedile alternativne izvore snabdevanja naftom, dok je kompanija „Motor Oil“ nedavno nabavila i prvu pošiljku sirove nafte iz Sjedinjenih Američkih Država.
Struja ponovo poskupljuje
S druge strane, cene električne energije ponovo rastu. Posle perioda stabilizacije, novi rast cena opterećuje budžete domaćinstava i privrede.
Nekadašnje niže tarife od 9 do 11 centi po kilovat-satu zamenjene su cenama od 13 do više od 17 centi, dok su takozvane zelene tarife dostigle prosek od 18 centi po kWh u aprilu, u odnosu na 14,5 centi u martu.
Stručnjaci upozoravaju da potrošači moraju pažljivo pratiti svoju potrošnju i uslove snabdevača, posebno kada je reč o popustima za redovno plaćanje računa.
U međuvremenu, izvoz prirodnog gasa iz Grčke naglo je porastao – skoro četiri puta u prvom kvartalu 2026. godine, dostigavši 5,99 teravat-sati, što dodatno učvršćuje poziciju zemlje kao važnog energetskog čvorišta u jugoistočnoj Evropi.