KO U SRBIJI DRŽI BITKOIN I SLIČNE VALUTE Trećina građana imala kontakt s kripto svetom
Već smo na pola puta do novog halvinga, bitkoina koji se očekuje 2028. godine, ali za većinu građana i dalje ostaje nejasno šta taj pojam uopšte znači i da li se sve to tiče i Srbije.
Bitkoin mreža nedavno je dostigla tehničku prekretnicu – upisan je blok 945.000, što označava sredinu četvorogodišnjeg ciklusa između dva prepolovljenja nagrada za rudare. Upravo taj mehanizam, poznat pod nazivom halving, ugrađen je u sâm kod bitkoina i predstavlja ključni razlog zašto se ova kriptovaluta često naziva digitalnim zlatom.
Halving znači da se nagrada koju rudari dobijaju za potvrdu transakcija periodično prepolovljuje. Trenutno iznosi 3,125 bitkoina po bloku, a 2028. godine biće smanjena na 1,5625. Na taj način se kontroliše ukupna količina bitkoina, koja nikada ne može preći 21 milion jedinica.
Manja ponuda u teoriji dovodi do rasta cene, ali praksa pokazuje da je tržište danas znatno složenije nego ranije. Dok su raniji ciklusi donosili dramatične skokove, poslednji pokazuju umereniji rast, delom zbog većeg učešća institucionalnih investitora i većeg stepena stabilizacije tržišta.
Iako se kod nas često misli da je kripto svet nešto što se dešava negde drugde, podaci pokazuju da ni Srbija nije izuzetak. Podaci iz istraživanja TGM Research pokazuju da kriptovalute u Srbiji više nisu marginalna pojava. Više od trećine građana već je imalo kontakt s kriptovalutama, dok čak oko 80 odsto ispitanika ima bar osnovno znanje o digitalnim valutama. To ukazuje na visok nivo svesti i interesovanja, ali i na jasan jaz između znatiželje i stvarne upotrebe.
Berza Binance dominira tržištem u Srbiji, jer je 74,4 odsto ispitanika navelo da je koristilo ovu platformu. Njen veliki tržišni udeo ukazuje na izuzetnu popularnost, što se može objasniti širokim izborom kriptovaluta, različitim opcijama trgovanja i statusom jedne od najvećih svetskih berzi. Ostale platforme, poput Coinbase-a, imaju znatno manji udeo, ali ipak primetan. Coinbase je poznat po jednostavnom interfejsu, što ga čini privlačnim za početnike, ali je njegova zastupljenost u Srbiji daleko ispod dominacije Binance-a.
Vlasnici delimično vidljivi
Jedno od ključnih pitanja je može li se ući u trag vlasnicima kriptovaluta. Odgovor je složen. Same transakcije na blokčejnu su javne i mogu se pratiti, ali identitet vlasnika nije direktno vidljiv. Međutim, čim korisnik kriptovalutu povezuje sa bankom, menjačnicom ili nekom uslugom koja zahteva identifikaciju, njegov identitet postaje poznat. Drugim rečima, ne postoji potpuni zid ćutanja, kako se često misli – anonimnost je delimična i uslovna.
Kada je reč o samim kriptovalutama, bitkoin je najzastupljeniji – 11,51 odsto ispitanika navelo je da je trgovalo ili koristilo ovu valutu. S druge strane, eterijum ima znatno manju zastupljenost – samo 1,67 odsto ispitanika navelo je da ga koristi ili njime trguje. Razlog za to može biti manja upoznatost sa njegovim specifičnim namenama, kao što su pametni ugovori i decentralizovane aplikacije, kao i sklonost korisnika ka jednostavnijem i već dokazanom modelu koji nudi bitkoin.
Pravni okvir u Srbiji postoji od 2021. godine, kada je usvojen Zakon o digitalnoj imovini. Ovaj zakon reguliše poslovanje kriptovalutama i uvodi obavezu identifikacije korisnika kod ovlašćenih platformi i menjačnica. Nadzor sprovode Narodna banka Srbije i Komisija za hartije od vrednosti, u zavisnosti od vrste digitalne imovine. Kada je reč o porezima, dobit od prodaje kriptovaluta u Srbiji oporezuje se kao kapitalna dobit, po stopi od 15 odsto. Obveznici su dužni da prijave prihod i plate porez, što dodatno smanjuje prostor za potpunu anonimnost.
Čak 80 odsto građana ima bar osnovno znanje o digitalnim valutama
Cene kriptovaluta, uključujući bitkoin, kreću se u ciklusima, koji su i dalje pod uticajem halvinga, ali sve više zavise i od globalnih ekonomskih i političkih kretanja, kamatnih stopa, regulative i ponašanja velikih investitora. Upravo zato su oscilacije i dalje velike, ali manje dramatične nego u ranim fazama razvoja tržišta.
Tržište kriptovaluta nedavno je zabeležilo rast nakon najave privremenog primirja između SAD i Irana. „Bitcoin se vratio iznad 70.000 dolara, a Ethereum je ponovo iznad 2.000 dolara. Tržište akcija se takođe oporavilo, a cena nafte je pala“, rekao je Igor Mirković sa portala ECD.
Iako se kriptovalute i dalje doživljavaju kao nešto nesigurno ili nedovoljno razumljivo, činjenica je da su postale deo globalnog finansijskog sistema i da sve više građana Srbije u tom sistemu već učestvuje.