Evropska konferencija Kasperski poziva na uzbunu: VIŠE OD 92.000 NAPADA MALVERA OD JANUARA OVE GODINE
Više od 92.000 napada malvera i potencijalno neželjenih programa detektovano je od januara do početka maja 2026. godine širom sveta, a bili su prerušeni u popularne AI servise i AI agente, rečeno je na konferenciji Kaspersky HORIZONS, godišnjoj vodećoj evropskoj konferenciji kompanije Kasperski, posvećenoj budućnosti sajber bezbednosti, održanoj ove godine u Rimu 19. maja. Još podataka koji zovu na uzbunu predstavili su stručnjaci kompanije Kasperski, ali i nezavisni analitičari, svako iz svog ugla bacajući svetlo na teme koje nas muče kada je u pitanju sajber bezbednost i zaštita velikih infrastrukturnih sistema, ali i običnog čoveka.
A tu je oslanjanje na veštačku inteligenciju, i zloupotreba poverenja u „sveznajući alat“, ozbiljna prilika za napadače da otmu svoje parče kolača.
Čak 49 odsto svih otkrivenih napada bilo je maskirano kao ChatGPT.Claude i Gemini činili su po 18 odsto svih detektovanih napada. Identifikovano je više od 15.000 uzoraka malvera koji su se predstavljali kao AI softver. Među njima su bili bankarski trojanci,špijunski softver, kradljivci lozinki i bankarskih podataka, eksploiti, „download“ malver koji preuzima dodatni zlonamerni sadržaj.
Čak 99 odsto kompanija planira da u svoje bezbednosne procese uključi alate zasnovane na veštačkoj inteligenciji. Čak 57 odsto kompanija očekuje bolju detekciju pretnji zahvaljujući AI, 49 odsto očekuje automatizovan odgovor na incidente. I da, u Kaspersky MDR sistemu već sada AI obrađuje oko 25 odsto dolaznih bezbednosnih događaja, dok konačnu proveru i dalje rade ljudi.
Dakle, krenuli smo s oduševljenjem novim mogućnostima, čije žrtve, u vidu zaposlenih na nižim pozicijama, već padaju. Međutim, kompanije time otvaraju vrata zlonamernim softverima, pa istovremeno raste i broj napada koji upravo tu novu infrastrukturu koriste kao ulaznu tačku za upad u sisteme. Osim kopija popularnih softvera vezanih za AI, u hakerskoj modi su i alatke „otvorenog koda“ (čitaj: besplatne). Tako je otkrivena nova kampanja povezana sa APT grupom Silver Fox koja je širila lažne Claude AI aplikacije za Windows, macOS i Linux.
Gde sve pada sistem za prepoznavanje lica
U eksperimentu sa AI modifikovanim fotografijama sistem za prepoznavanje lica je u svih 10 nezavisnih test slučajeva uspešno povezao izmenjene fotografije s originalnim identitetom. Da šok bude veći, slični rezultati dobijeni su kada je stavljen crtež osobe, a algoritmi su je prepoznali kao originalnu fotografiju.
- AI transformacije lica mogu zadržati biometrijski identitet čak i kada ljudi misle da gledaju potpuno drugu osobu - kaže Maher Jamut, vodeći istraživač bezbednosnih protokola u kompaniji Kasperski, koji je u predavanju prikazao sve slabosti sistema prepoznavanja lica, uz opasku da mobilni telefoni rade na potpuno drugom principu, i da to treba uzeti u obzir.
- Uvođenje AI agenata u poslovna okruženja menja samu prirodu poverenja. Bezbednost više nije samo zaštita krajnjih tačaka – već kontrola načina na koji se inteligencija, dozvole i odluke šire kroz međusobno povezane AI procese – rekao je Dmitrij Galov iz GOaT tima Kasperskog.
Kako se rasprava o sajber-bezbednosti postepeno pomera sa zaštite sistema ka zaštiti samog čoveka, stručnjaci upozoravaju na to da sledeća velika tema više neće biti samo zaštita podataka, već zaštita načina na koji ljudi misle, donose odluke i formiraju stavove. Na konferenciji je zato posebna pažnja posvećena takozvanoj kognitivnoj veštačkoj inteligenciji - sistemima koji više nisu usmereni samo na obradu informacija, već sve uspešnije analiziraju obrasce ponašanja, predviđaju odluke i prilagođavaju komunikaciju korisniku.
Iako današnji AI sistemi ne mogu da „čitaju misli“, već sada utiču na ponašanje kroz preporuke, personalizaciju sadržaja i upravljanje informacijama u velikom obimu. Ipak, većina stručnjaka klimnula je glavom na to da je AI i dalje samo alatka, a o tome da li će ikad moći da „razmišlja“ u holu konferencije vodila se rasprava.
Istraživači ipak upozoravaju na novu vrstu rizika - gubitak mentalne privatnosti i postepeno sužavanje prostora u kom čovek donosi nezavisne odluke. Uz pomoć velikih količina podataka i naprednog profilisanja, budući sistemi mogli bi da postanu dovoljno precizni da prepoznaju ne samo šta korisnici rade, već i kako verovatno razmišljaju i šta će sledeće uraditi. U praksi, to znači da će se budući izazovi sve manje odnositi samo na krađu lozinki ili upad u sisteme, a sve više na oblikovanje izbora, stavova i ponašanja - od personalizovanih prevara do uticaja na javno mnjenje. Dakle, slobodno mišljenje i zaključivanje je u opasnosti.
Ivana Radoičić
Foto: Kasperski