Ovo znači kraj saobraćajne noćne more: Novi most i obilaznica potpuno će da isele teretni saobraćaj iz Petrovaradina
Izgradnja petog novosadskog mosta u okviru Fruškogorskog koridora predstavlja prekretnicu koja će iz korena promeniti saobraćajnu geografiju ovog dela grada.
Za stanovnike Petrovaradina, koji se godinama unazad bore sa nesnosnim saobraćajnim kolapsima, ovaj projekat je bukvalno spas.
Situacija je postala dodatno kritična od kako je putnički železnički saobraćaj privremeno izmešten sa glavne novosadske na železničku stanicu u Petrovaradinu. To je dovelo do svakodnevnog, ogromnog priliva vozova, putnika, a time i vozila koji bukvalno blokiraju sremsku stranu grada.
Novi most, dužine 1.756 metara, podiže se na potezu između Kaća i Petrovaradina i zajedno sa pristupnim saobraćajnicama činiće efikasan tranzitni prsten koji će teške kamione u potpunosti izvući iz Petrovaradina i lokalnih ulica.
Ključ za rasterećenje Petrovaradina
Jedan od ključnih i strateški najvažnijih segmenata ovog projekta jeste veza koja će se uspostaviti sa sremske strane, direktno duž odbrambenog nasipa, odnosno dolme u Petrovaradinu.
Naime, planovi predviđaju da se tranzitni saobraćaj koji pristiže sa Žeželjevog mosta usmerava preko novoizgrađenog kružnog toka i vodi uz samu obalu Dunava, zaobilazeći urbano tkivo i stambene četvrti Petrovaradina, sve do buduće velike petlje „Petrovaradin Istok”, gde se vezuje na peti most.
eretnjaci koji dolaze iz pravca industrijskih zona ili prelaze preko Žeželjevog mosta više neće imati dodirnih tačaka sa gradskim jezgrom. Naravno, i sav teretni saobraćaj koji će dolaziti iz pravca Fruške gore, odnosno Rume, biće umseravan na novi, Peti most ili na obilaznicu oko Petrovaradina.
Time će u lice Račkog, Preradovićeva i Reljkovićeva konačno će biti oslobođene teškog tranzita.
Sav tranzit se, dakle, seli na izdvojenu rutu duž dolme, čime se postiže maksimalna sigurnost pešaka, drastično smanjuje aerozagađenje i buka u naselju, a istovremeno omogućava brz protok robe ka Bačkoj i auto-putu E-75.
Trasa obilaznice prema tunelu kroz Frušku goru
Nakon čvorišta kod Sadova i pristupa novom mostu, brza saobraćajnica se dalje razvija u veliku sremsku obilaznicu koja se pruža ka jugozapadu i nastavlja svoj put kroz brdoviti teren.
Kako bi se premostile geografske prepreke, projektovana je petlja „Petrovaradin Centar” na ukrštanju sa Karlovačkim drumom, odakle put ulazi u tunel „Širine” (dužine oko 350 metara).
Nakon izlaska iz ovog tunela, obilaznica se kreće kroz Bukovački do i izbija na prostor Mišeluka. Odatle se put direktno račva ka Paragovu i ulazu u tunel „Iriški venac”, čime se ostvaruje potpuna veza sa Rumom i auto-putem ka Beogradu i Zagrebu.
Kada će Petrovaradin „prodisati”?
Iako su građevinski radovi na samom petom mostu preko Dunava ušli u završnu fazu, gde je spajanje konstrukcije već ostvareno, kompletan sistem neće biti pušten u rad odjednom.
Dok se završetak mosta i pristupnih puteva sa bačke strane očekuje do kraja 2026. godine, deonica oko Paragova dužine 12 kilometara zahteva više vremena. Zbog složenih imovinsko-pravnih odnosa i procesa eksproprijacije zemljišta na tom potezu, radovi na ovom segmentu biće finalizovani tokom 2027. godine.
Istovremeno, radovi unutar tunela „Iriški venac” od 3,5 kilometra teku prema planu, nakon što su obe cevi uspešno probijene. Konačno zaokruživanje cele trase Fruškogorskog koridora, koja će Petrovaradin potpuno osloboditi tranzita, očekuje se u toku 2027. godine.
Ova dinamika znači da će građani, nakon mosta koji se otvara krajem ove godine, još malo sačekati na potpuno izmeštanje kamionskog saobraćaja iz svog naselja.