Zašto niskobudžetne avio-kompanije odlaze: Propisi, skupo gorivo ili čista računica?
Pad profita, drastičan skok cene avio-goriva na globalnom nivou i aerodromske takse primoravaju niskobudžetne prevoznike da agresivno premeštaju avione tamo gde im je poslovanje isplativije, prenosi B92
Niskobudžetne (low-cost) avio-kompanije iz godine u godinu šire svoju mrežu linija širom Evrope. Međutim, istovremeno sve češće zatvaraju baze i premeštaju avione sa aerodroma na kojima im matematika više ne ide u prilog.
Wizz Air je tako ove godine zatvorio bazu u Beču, dok je Ryanair najavio zatvaranje baze u Berlinu, nakon što se prethodnih godina već povukao iz Frankfurta, Dizeldorfa i Štutgarta.
Razlozi nisu uvek isti, ali se jedan faktor stalno ponavlja — troškovi.
Globalni udar: Drastičan pad profita i cena goriva od 152 dolara
Za kompanije čiji model zavisi od izuzetno niskih troškova po putniku, izbor aerodroma nije samo pitanje popularnosti destinacije. Aerodromske naknade, zemaljsko opsluživanje, kontrola letenja i cena goriva formiraju konačnu računicu.
Prema podacima Međunarodnog udruženja za vazdušni saobraćaj (IATA), globalna neto dobit avio-kompanija drastično je pala sa 45 milijardi dolara u 2025. na oko 23 milijarde dolara u 2026. godini. Glavni krivac je skok cene avio-goriva, čija je prosečna cena dostigla čak 152 dolara po barelu (naspram 90 dolara tokom 2025. godine).
Posledice su već vidljive u finansijskim izveštajima:
-
Ryanair je zabeležio pad profita od 34% uz rast operativnih troškova od 11%.
-
Wizz Air je u periodu april–jun 2026. godine zabeležio neto gubitak od čak 198,2 miliona evra (naspram prošlogodišnjeg profita od 38,4 miliona), uz troškove goriva veće za čak 39,4%.
Šta se dešava na tržištu Srbije?
U Srbiji su trenutno u fokusu dva specifična slučaja:
-
Wizz Air je najavio mogućnost povlačenja baznih operacija ukoliko se izvesni regulatorni okvir ne promeni.
-
Ryanair je obustavljanje određenih operacija direktno povezao sa pitanjima i troškovima snabdevanja gorivom.
Dodatno, naknada za gorivo na beogradskom aerodromu povećana je u septembru 2025. na 5,1 dolar po toni, dok je za septembar 2026. planirano novo povećanje na 5,3 dolara. Ovo povećanje dolazi u godini opterećenoj i neizvesnošću u vezi sa sankcijama NIS-u, koji ima ključnu ulogu u snabdevanju avio-gorivom na aerodromima u Beogradu i Nišu.
Poslovna odluka, a ne samo propisi
Iskustva sa drugih evropskih tržišta pokazuju da su low-cost prevoznici izuzetno osetljivi na ukupnu cenu poslovanja. Zbog toga se postavlja pitanje: kada avio-kompanija smanjuje prisustvo na nekom aerodromu, koliko je to zaista posledica pojedinačne regulatorne odluke, a koliko pažljivo proračunata poslovna odluka preusmeravanja aviona tamo gde se u kriznim vremenima ostvaruje veći profit?