Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

KRVAVI SEPTEMBAR U LICI: Trideset tri godine od stradanja Srba u Medačkom džepu – zemlja ostala spržena, za zločin niko nije odgovarao!

09.09.2026. 10:43 10:53
Piše:
Izvor:
Dnevnik
Foto: pixabay.com

Poznata kao „Krvavi septembar u Lici“ ili kao akcija „Spržena zemlja“, operacija Medački džep bila je treći napad hrvatskih snaga na područje Republike Srpske Krajine, koje je tada više od godinu dana bilo pod zaštitom Unprofora.

U rano jutro 9. septembra 1993. godine hrvatska vojska i policija napale su srpska podvelebitska sela Divoselo, Čitluk i Počitelj. Sela su razorena i opljačkana, a ubijeno je 88 Srba, među kojima 36 civila i 17 žena.

Đukan Pjevač iz Kleka kod Zrenjanina svedoči da su prve granate Čitluk pogodile oko 5.45 časova.

„Spavali smo kada su prve tenkovske granate zasule Čitluk. Nastali su panika i bežanija. Otac Stevo se tog jutra izgubio. Znamo da je ubijen, ali njegove kosti još nismo pronašli“, svedoči Pjevač.

Nema života u spaljenim selima

On je sa majkom, suprugom i sinovima, bosonog, bežao prema Počitelju i Metku.

„Čuli su se cika, plač i zapomaganje. Osećali smo miris paljevine. Spržili su taj naš komad zemlje da se nikada ne vratimo“, kaže Pjevač.

Ni više od tri decenije kasnije život nije vraćen u ova sela. Prema svedočenju Dragana Pjevača, predsednika Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih, u Počitelju i Čitluku danas živi tek po jedan starac.

On navodi da su među žrtvama pronađeni ljudi sa teškim povredama, prostrelnim ranama i odsečenim delovima tela, kao i da su pripadnici Unprofora kasnije izvukli još 18 tela, od kojih je većina bila izmasakrirana ili spaljena.

I majka Dragana Pjevača, Boja, bila je među žrtvama. Njeno telo pronađeno je posle 18 dana, sa razbijenom lobanjom i bez tri prsta.

Pravosudni paradoks

Posle višegodišnje istrage, Haški tribunal podigao je optužnice protiv generala Janka Bobetka, Rahima Ademija i Mirka Norca, po komandnoj odgovornosti. Bobetko je u međuvremenu preminuo.

Slučaj je 2005. godine prebačen hrvatskom pravosuđu. Suđenje Ademiju i Norcu počelo je 2007, a završeno naredne godine.

Ademi je oslobođen, dok je Norac osuđen na jedinstvenu kaznu od sedam godina zatvora zbog nesprečavanja ubistava civila, pljačke imovine i mučenja ratnih zarobljenika.

U obrazloženju presude navedeno je da su za operaciju bili odgovorni i Davor Domazet Lošo i Željko Sačić, ali protiv njih nije pokrenut postupak.

Tokom suđenja izneta su svedočenja o teškim zločinima nad srpskim civilima i zarobljenicima, uključujući mučenja, ubistva i sakaćenja.

Posle trodnevnih borbi i sukoba međunarodnih snaga sa hrvatskom vojskom, kanadski general Žan Kot, tadašnji komandant Unprofora, zabeležio je:

„U selima kroz koja sam prošao više nema znakova života, ni ljudi, ni životinja, a razaranje je potpuno, sistematsko i namerno.“

Trideset tri godine kasnije, Medački džep ostaje mesto stradanja, ali i pitanja na koje porodice žrtava još čekaju odgovor: ko je naredio i ko je odgovarao za zločine nad srpskim civilima?

 

Izvor:
Dnevnik
Piše:
Pošaljite komentar