CRNI LUK SE VADI ŠIROM VOJVODINE Navodnjavanje spasilo povrće od suše i žege, prinos i 100 tona po hektaru EVO KOLIKO KOŠTA
U toku je vađenje crnog luka proizvedenog direktnom setvom.
U zavisnosti od regiona i primenjene agrotehnike, prinosi se kreću od 80 do 100 tona po hektaru, dok udeo glavica prve klase premašuje 90 odsto. Ovakvi rezultati pokazuju da je navodnjavanje u velikoj meri sačuvalo proizvodnju tokom sušnog i veoma toplog leta.
20 i 25 dinara kilogram crnog luka naveliko
Većina povrtara vadi luk ili su završili. Pojedini su stigli do polovine i zaustavili posao, jer luka na tržištu ima odviše i proizvođačima pravi zastoj u prodaji domaćim i stranim nakupcima i marketima.
Po rečima Oskara Sarvaia iz Mužlje za “Dnevnik” luk je dobrog kvaliteta i prosečne veličine od pet do sedam santimetara, ali cena naveliko nije dobra.
- I u zemljama u okruženju luk je jeftin i to je razlog što povrtari uprkos prosečnim i dobrim prinosima nisu baš najzadovoljniji cenom -kazao je Sarvai.
On ističe da luk naveliko košta svega 20 dinara i da s tom cenom se ne mogu pokriti ni troškovi proizvodnje, što stvara dugove zbog kojih će dogodine luk sejati na manjim površinama.
Luk je dobrog kvaliteta i prosečne veličine od pet do sedam santimetara, ali cena naveliko nije dobra (poljoprivrednik Oskar Sarvai iz Mužlje)
U marketima kilogram luka kreće se u rasponu od 45 do 50 dinara.
Gazdinstvo Miloša Mihaloskog iz Đurđeva luk prodaje i domaćim i stranim nakupcima. Ali trenutno ne vade luk, jer čekaju da se na tržištu pojavi potreba za većim količinama ove namirnice.
I Mihalovski ističe da je cena naveliko niska, svega 20 dinara, a trebalo bi da bude duplo veća.
45 do 50 dinara košta luk u marketima
Što se tiče kvaliteta Mihalovski i Sarvai ističu da su glavice srednje veličine i zdrave, i da komotno mogu da čekaju zimu i proleće, kada bi trebalo da cene crnog luka budu više.
Po rečima docenta dr Đorđa Vojnovića sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta ovogodišnja proizvodnja crnog luka pokazala je da se i u uslovima suše mogu ostvariti visoki prinosi, ali i da visok prinos na njivi ne znači automatski siguran prinos u kladištu.
Luk prodajemo u komšiluku
Crnog luka smo u 2025. godini imali posejanog na 4.041 hektaru kada je ostvarena proizvodnja od 35.310 tona, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Privredna komora Srbije za “Dnevnik” navela je da smo prošle godine prodali u izvoz 24.941,5 tona crnog luka, u ukupnoj vrednosti od 6,4 miliona evra, pre svega na tržišta Severne Makedonije, Albanije, Crne Gore, Bugarske, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Istovremeno uvezli smo 4.469,9 tona, u vrednosti od oko tri miliona evra. Najveće količine stigle su na domaće tržište iz Holandije, Nemačke, Italije i Belgije.
Navodnjavanje, kazao je docent dr Vojnović, ipak nije moglo u potpunosti da otkloni posledice dugotrajne žege.
Crni luk ima plitak korenov sistem, zbog čega brzo reaguje na nedostatak vode i visoku temperaturu zemljišta. Takođe, velike razlike između temperature zagrejanog zemljišta i hladne vode za navodnjavanje mogle su dodatno da izlože biljke stresu, posebno ako su zalivni intervali bili dugi, a količine vode velike. Kod pojedinih proizvođača u Bačkoj, na približno pet odsto izvađenih glavica, uočeni su simptomi koji ukazuju na prisustvo fuzariozne truleži u donjoj zoni lukovice. Obolelo tkivo menja boju, omekšava i postepeno propada, dok se kod jače zahvaćenih glavica može osetiti i neprijatan miris. Takve lukovice gube kvalitet i tržišnu vrednost. Zbog toga je posebna pažnja potrebna tokom vađenja, klasiranja i skladištenja. Pre unošenja u skladište lukovice treba detaljno pregledati, a sve glavice sa simptomima truleži ili mehaničkim oštećenjima odvojiti, jer nisu pogodne za čuvanje. Ovom merom može se smanjiti rizik od širenja truleži i većih gubitaka tokom skladištenja.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.