Septembar je ključan za cveće! OVE BILJKE MOGU DA PREZIME NAPOLJU, A OVE NE SMEJU DA DOČEKAJU MRAZ Vreme je za pripremu, stižu hladni dani
Prvi mrazevi su signal da tropske i suptropske biljke treba uneti u kuću, a kraj septembra i početak oktobra su vreme za pripremu.
Napolju mogu da ostanu božur, ruža, hortenzija, čuvarkuća, lavanda i prolećne lukovice, uz zaštitu osetljivijih korena.
Dolazak hladnijih dana označava ključni period u sezonskoj nezi cveća, kada je neophodno blagovremeno prilagoditi uslove gajenja osetljivih vrsta.
Dok pojedine višegodišnje biljke bez ikakvih poteškoća mogu da prezime na otvorenom, tropske i suptropske vrste zahtevaju hitnu zaštitu i premeštanje u zatvoren prostor pre prvih mrazeva.
Pravovremena priprema i poznavanje potreba biljaka tokom zimskog perioda osnova su za njihovo uspešno preživljavanje i buđenje u punom sjaju sa dolaskom proleća.
Kada je vreme da se biljke unesu unutra?
Praćenje meteoroloških uslova: Optimalan trenutak za unošenje osetljivih biljaka zavisi prvenstveno od vremenske prognoze, s akterom na pojavu prvih prizemnih mrazeva.
Okvirni kalendar: Kraj septembra i početak oktobra predstavljaju idealan vremenski period za početak priprema, naročito kada noćne temperature počnu da se približavaju granici od 10 stepeni.
Izbor prostorije za prezimljavanje: Adekvatan prostor ne mora nužno da bude grejan; svetla, zastakljena veranda ili svetla i prohladna prostorija bez mraza često su znatno bolji izbor u zavisnosti od specifičnih potreba vrste.
Koje biljke mogu da ostanu napolju tokom zime?
Mnoge baštenske biljke pokazuju visoku otpornost na niske temperature, naročito kada su direktno zasađene u zemlji:
Božur: Višegodišnja biljka čiji nadzemni deo prirodno odumire tokom zime, dok koren u zemlji može da ostane zdrav i pusti prolećne izdanke.
Ruža: Baštenske sorte dobro podnose hladnoću, mada se u oštrijim uslovima koren dodatno štiti nagrtanjem zemlje ili malča, dok je biljkama u saksijama potrebna pojačana pažnja zbog bržeg hlađenja supstrata.
Hortenzija: Većina vrsta uspešno prezimljava napolju, uz napomenu da mlađim primercima i onima u posudama može biti potrebna zaštita korena.
Čuvarkuća i lavanda: Izuzetno otporna čuvarkuća i lavanda bez problema ostaju u bašti, s tim što lavanda zahteva odlično drenažno zemljište kako bi se sprečilo truljenje korena od viška zimske vlage.
Prolećne lukovice: Lala, narcis, ljiljan i zumbul ostaju u zemlji tokom hladnih meseci i niču sa prvim prolećnim otopljenjem.
Koje cveće obavezno treba skloniti od mraza?
Za razliku od otpornih vrsta, sledeće balkonske i baštenske biljke ne tolerišu niske temperature i moraju se skloniti na sigurno:
Palme: Tropske i suptropske vrste koje nikako ne podnose mraz.
Hibiskus: Osetljive tropske forme koje zahtevaju zaštitu u zatvorenom prostoru.
Limun i drugi citrusi: Saksijske forme trpe ozbiljna oštećenja na mrazu i traže svetlu prostoriju tokom zime.
Oleander (lijander): U kontinentalnim uslovima obavezno se unosi pre prvih jačih hladnoća.
Muškatle i geranijum: Popularne balkonske vrste koje odlično prezimljavaju u svetlim i prohladnim prostorijama.
Petunije i surfinije: Tradicionalno se tretiraju kao jednogodišnje biljne kulture i ne podnose niske temperature, piše Direktno.
Fuksije: Izrazito osetljive na hladnoću, te se sklanjaju u zatvoreno.
Dalije, begonije i kane: Zahtevaju specifičnu pripremu – dalije i kane se najčešće vade iz zemlje, dok se begonije unose u zavisnosti od konkretne varijetete.
Kako pripremiti cveće za prezimljavanje?
Sanitarna kontrola: Pre unošenja u kuću obavezno pregledajte biljke, uklonite oštećene listove i proverite donju stranu lišća gde se često skrivaju štetočine.
Postepena aklimatizacija: Izbegavajte nagli prelazak biljaka iz hladnog spoljašnjeg okruženja u pregrejane prostorije kako biste sprečili stres i opadanje lišća.
Prilagođavanje režima vode i svetlosti: U zavisnosti od toga da li biljka ulazi u fazu mirovanja ili nastavlja rast, korigujte količinu vode i obezbedite joj adekvatnu poziciju prema zahtevima u pogledu količine svetla, piše Lepaisrećna