CENE NAJMA STANOVA U NOVOM SADU I DALJE RASTU Uslovi vlasnika sve strožiji, prosečne cene oko 700 evra
Cene iznajmljivanja u Novom Sadu u poslednje tri do četiri godine beleže konstantan rast, ponuda stanova za dugoročni najam sve je ograničenija, a pritisak na najugroženije grupe raste.
U centru grada prosečna mesečna renta za jednoiposoban stan sada je oko 350 do 500 evra, dvosoban stan u popularnim gradskim zonama iznajmljuje se za 450 do 700 evra, dok se sobe i deljeni smeštaj za studente i povremene radnike kreću između 150 i 300 evra mesečno; luksuzniji apartmani i novogradnja lako prelaze 700 evra. Istovremeno, raste i praksa kratkoročnog izdavanja kroz turističke platforme, što dodatno smanjuje ponudu dostupnu za dugoročne zakupce.
Investitori i vlasnici često biraju kratkoročne rente jer je profit veći, pa se manje stanova nudi na tržištu dugoročnog najma, objasnio je agent iz lokalne agencije za nekretnine ekipi „Dnevnika”.
- Kada je najam, recimo, za dva ili tri dana, on je najčešće fokusiran na turiste koji dolaze u kratki obilazak našeg grada – rekao je taj agent.
– Samim tim cena noćenja može biti veća. Vlasnicima nekretnina se više isplati da stan izdaju deset puta mesečno za 50 evra nego da ga daju u dugoročni najam po ceni od 300 evra mesečno. Naravno, oni vlasnici koji ne žele obaveze oko sređivanja i računa odlučuju se na dugoročne zakupe, koji su propisani ugovorom na najmanje pola godine jer tako dobijaju sigurnost.
Usled toga, vlasnici postavljaju strože uslove: traže garancije, uplaćene depozite i dokaze o stabilnim primanjima, što otežava pristup stanovima mladim radnicima, studentima i ljudima sa povremenim poslovima. Potraga za prihvatljivim stanom često završava kompromisom - udaljenije lokacije, manji životni prostor ili veći deo prihoda uložen u kiriju. Mlada porodica kojoj je neophodan veći stan suočava se s višemesečnim traženjem i depozitima koji iznose i po nekoliko mesečnih kirija, dok studenti često biraju deljene stanove daleko od fakulteta kako bi smanjili troškove.
Mladima najteže
Najugroženiji su mladi koji ulaze na tržište rada, studenti, samohrani roditelji i zaposleni sa niskim primanjima. Pored direktnih posledica po kvalitet života, dugoročna posledica ovakvog trenda može biti i demografsko osiromašenje grada - odlazak mladih porodica i radne snage u potrazi za pristupačnijim smeštajem.
Predlozi sa terena ukazuju na kombinaciju kratkoročnih i dugoročnih mera: kontrola i ograničavanje turističkog najma radi očuvanja stambenog fonda za dugoročne zakupce, poreski i regulatorni podsticaji za izgradnju pristupačnih stanova namenjenih dugoročnom najmu, subvencije za depozite ili garantni fondovi za prve zakupce i transparentniji registar socijalnih stanova s jasnijim i bržim procedurama dodele. Agenti i stanari smatraju da su potrebne i javne investicije i motivisanje privatnih izdavaoca da deo stanova ostave za dugoročne zakupce po prihvatljivijim uslovima.
Iza statistika i opštih rešenja stoje lične priče - porodice koje privremeno borave kod rodbine dok ne nađu povoljan stan, studenti koje trajno izmeštanje dalje od fakulteta košta vremena i novca i radnici koji izdvajaju veliki deo plate za najam. Dok grad, investitori i nevladin sektor ne usaglase strategiju koja će povećati dostupnost pristupačnog stanovanja, mnogi Novosađani nastaviće da traže kompromisna rešenja, često po cenu stabilnosti i kvaliteta života.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.