ZNAMENITE NOVOSADSKE PORODICE - BERIĆ U nove krajeve s plemićkom titulom
Mali je broj lekara kojima se Novi Sad, vrlo je verovatno samo dvojici, odužio i odao priznanje tako što je neku od ulica nazvao njihovim imenima. Jedan od njih je akademik, profesor univerziteta, lekar-ginekolog Berislav Beta Berić, koji potiče iz stare, ugledne porodice koja je zahvaljujući Aleksiju, graničarskom poručniku, 1751. dobila plemstvo.
Ponikla iz sijeničkog kraja, odakle je izbegla od Turaka, porodica se uglavnom u 18. veku naseljava u Bačku - Mol, Čurug, Sombor, Sentu... U vrlo razgranatom porodičnom stablu koje se razvija tri veka, pored značajnih ličnosti na glavnim, dolazi se do jednako znamenitih pripadnika na bočnim granama poput patrijaraha Georgija Brankovića i Lukijana Bogdanovića.
Po rečima istoričarke dr Gordane Petković, jedan od njenih istaknutih članova bio je Jovan Berić Popović, prvi doktor filozofije kod Srba, književnik, prevodilac i advokat, a najsitaknutiji u Novom Sadu je upravo Berislav Beta Berić (Beograd, 1927– Novi Sad, 1994), koji je po pozivu šezdesetih godina došao u Srpsku Atinu, i nastavio rad na polju medicine čije temelje je formirao u glavnom gradu.
– Deda Bete Berića, Berisav je bio sveštenik u Čurugu i Senti – kaže prof. dr Vladimir Sakač, dobar poznavalac i istraživač istorije medicine. – Njegova supruga je bila Marija Hajdin, dok je baka dr Berislava Berića po majci, bila Katarina Pekić Pušić. Zahvaljujući njoj kupljena je kuća u Pašićevoj ulici koja je i sada u posedu porodice Berić.
Dnevnici seoba
„Dnevnici seoba: zapisi o novosadskim porodicama“ , program Izdavačke kuće „Prometej” i istoričarke dr Gordane Petković nastao u vreme kada je Novi Sad nosio titulu Evropske prestonice kulture, pretvorio se u jedinstven projekat koji kroz izložbe i prateće programe na kojima učestvuju u prvom redu potomci i poznanici, od zaborava čuva brojne ličnosti koje su ostavile trag u Novom Sadu. Prof. dr Berislav Berić i njegova porodica jedna je od njih. Programom posvećenom Berićima, u kom su učestvovali prof. dr Vesna Đukić Berić, prof. dr Vladimir Sakač, prof. dr Milan Breberina i autorka izložbe dr Gordana Petković, završen je ovogodišnji ciklus.
Supruga akademika Berića, germanista i profesor Univerziteta u Novom Sadu u penziji, dr Vesna rođ. Đukić (1935), zaslužna što je u postupku restitucije kuća vraćena porodici, dodaje da je baka po majci njenog muža, Katarina, otvorila vrata doma u Pašićevoj svojoj priji, protinici, kada je pobegla iz Sente koju su zaposeli Mađari. Njih dve su zajedno živele u toj kući „na lakat“, a posle prijine smrti, Marija je i dalje stanovala u njoj.
Otac Berislava Berića, Milenko Braca Berić, bio je takođe ginekolog. Studirao je u Beogradu, Berlinu i Parizu. Bio je jedan od prvih asistenata na ginekologiji i akušerstvu na Medicinskom fakultetu u Beogradu i prvi šef ginekološkog odeljenja.
– Berislav je u Beogradu završio studije medicine, specijalizaciju iz ginekologije i akušerstva, habilitirao i doktorirao – kaže Gordana Petković. - Određeno vreme je radio na Onkološkom institutu u Beogradu, da bi ubrzo zatim usledila usavršavanja u bolnici u Lozani, klinikama u Ženevi, Hajdelbergu, Hamburgu, Kilu, Štokholmu, kao i u Bonu. Bio je stipendista Fondacije Alexander von Humbolt na Ginekološkoj klinici Medicinskog fakulteta u Kilu (1960/1961). Primarijus je od 1973. Bio je šef Odeljenja za ginekologiju i akušerstvo, potpredsednik Instituta za majku i dete Novi Beograd (1963–1967), direktor Ginekološko-akušerske klinike Novi Sad (1968–1974) i GAK Medicinskog fakulteta u Šerbruku (Kanada, 1974–1975). Bio je predavač u Nacionalnoj školi za narodno zdravlje Francuske, načelnik Odeljenja za planiranje porodice GAK Medicinskog fakulteta u Novom Sadu (1975–1980), viši savetnik Klinike za ginekologiju i opstetriciju Podgorica i načelnik Zavoda za humanu reprodukciju GAK Novi Sad od 1975. do 1992.
Objavio je više od 450 stručnih i naučnih radova i 30 monografija i udžbenika, koji su imali više izdanja u zemlji i inostranstvu. Osim u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, bio je član i Vojvođanske akademije nauka i umetnosti i brojnim drugim stručnim udruženjima. Brojna su i priznanja koja je tokom svoje blistave lakarske karijere dobio. Držao je predavnja po svetu ne samo iz ginekologije nego i iz humane reprodukcije koju je najviše voleo. Nakon njegove smrti u Novom Sadu ustanovljen je simpozijum pod nazivom „Akademik Berislav Beta Berić“ – dvodnevni demografski skup.
Njegova supruga Vesna Đukić Berić, koja je u svojoj oblasti ostavila značajan trag, potiče iz ugledne lekarske porodice. Majka Ljubica bila je stomatolog, a otac Nedeljko Đukić (1902-1985) kraljev stipendista i oficir, bio je vrhunski hirurg u Kraljevini Jugoslaviji. Nakon Drugog svetskog rata u komunističkoj državi doživeo velike neugodnosti, ipak, uspeo je da nastavi hiruršku karijeru u Vojnoj bolnici u Petrovaradinu. Četiri decenije nakon njegove smrti u izdanju „Akademske knjige“ izašlo je delo o njegovoj životnoj i profesionalnoj karijeri iz pera prof. dr Milana Breberine.
Kći bračnog para Berić, Andrijana, završila je germanistiku i profesor je nemačkog jezika na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu.
Zorica Milosavljević