Intervju DR VLADIMIR UDOVIČIĆ, V. D. DIREKTORA INSTITUTA ZA VEŠTAČKU INTELIGENCIJU SRBIJE Mladi stručnjaci, nauka i inovacije pokreću tehnologije budućnosti
Institut za veštačku inteligenciju Srbije je istraživačko-razvojna institucija koju je osnovala Vlada Republike Srbije 2021. godine, sa ciljem razvoja snažnog VI (veštačka inteligencija) ekosistema i pozicioniranja Srbije kao regionalnog centra izvrsnosti u oblasti veštačke inteligencije.
Institut okuplja domaće i međunarodne naučnike, istraživače i stručnjake iz industrije koji rade na razvoju i primeni VI rešenja u oblastima kao što su medicina, industrija, zelene tehnologije, razvoj velikih jezičkih modela na srpskom jeziku i vizuelno računarstvo. Prema rečima v. d. direktora Instituta za veštačku inteligenciju Srbije dr Vladimira Udovičića, poseban fokus je na transferu znanja, saradnji sa privredom i razvoju inovacija koje mogu da budu komercijalizovane, dok kroz istraživanja, edukacije i startap inkubaciju Institut povezuje nauku i privredu u cilju tehnološkog i ekonomskog razvoja Srbije.
Na kojim projektima Institut trenutno radi i koje od njih biste posebno izdvojili kao značajne?
- U okviru Instituta za veštačku inteligenciju Srbije trenutno se realizuje više istraživačko-razvojnih projekata koji povezuju VI sa industrijom i javnim sektorom. Posebno bih izdvojio IVIAN. Reč je o anonimizatoru za srpski jezik, prvom sistemu te vrste koji automatski prepoznaje i maskira 13 tipova ličnih podataka u tekstu, uključujući imena, JMBG, brojeve računa, lokacije, imejl i IP adrese. Posebno je važan, jer podržava i ćirilicu i latinicu što ga čini praktičnim za realnu upotrebu u administraciji, zdravstvu i pravosuđu.
Drugi ključni pravac su projekti u robotici i industrijskoj automatizaciji gde se razvijaju sistemi zasnovani na kolaborativnim robotima i računalnom vidu, kao što je projekat AI-WELD koji omogućava automatizovano zavarivanje uz pomoć VI algoritama. Osim toga, Institut radi i na EU HORIZON naučnim projektima koji su dobijeni u jakoj konkurenciji u pozivima koji imaju malu prolaznost.
Institut funkcioniše kao most između obrazovanja, istraživanja i industrije, gde mladi mogu da pređu iz teorije u praktičan rad na savremenim VI sistemima
Kakve prilike Institut pruža studentima, mladim istraživačima i talentovanim srednjoškolcima?
- Institut studentima doktorskih studija, mladim istraživačima i talentovanim master studentima pruža prilike koje su, pre svega, usmerene na uključivanje u realne istraživačke i razvojne projekte. Studenti doktorskih i master studija mogu da se uključe kao mladi istraživači kroz angažman ili praksu, gde rade uz mentore na projektima iz oblasti mašinskog učenja, računarskog vida, obrade jezika i industrijske primene veštačke inteligencije. To uključuje rad na tehničkim zadacima, ali i mogućnost da učestvuju u pripremi naučnih radova i projekata koji se realizuju sa privredom i međunarodnim partnerima. Mladim istraživačima se takođe otvara prostor za stručno usavršavanje kroz timski rad, mentorstvo i uključivanje u nacionalne i međunarodne projekte što im omogućava da steknu iskustvo blisko industrijskom i akademskom vrhu. Ukratko, Institut funkcioniše kao most između obrazovanja, istraživanja i industrije, gde mladi mogu da pređu iz teorije u praktičan rad na savremenim VI sistemima.
Rešenja koja već daju rezultate
Koji su konkretan proizvod ili rešenje razvijenu u Institutu, a koristi se u Srbiji ili čak u inostranstvu?
- Najkonkretniji i već realno primenjen rezultat rada Instituta su IVIAN - anonimizator za srpski jezik i AI-WELD sistem za industrijsku automatizaciju zavarivanja. IVIAN je softversko rešenje koje automatski prepoznaje i uklanja osetljive lične podatke iz teksta na srpskom jeziku uz podršku za ćirilicu i latinicu. S druge strane, AI-WELD je rešenje iz oblasti industrijske robotike koje koristi kolaborativne robote i VI algoritme za automatizovano zavarivanje. Sistem omogućava preciznije i bezbednije izvođenje procesa, uz smanjenje grešaka i povećanje efikasnosti proizvodnje i razvija se u saradnji sa industrijskim partnerima u regionu.
Pomenuo bih i primenu veštačke inteligencije u medicini. Razvoj platforme za automatsku dijagnostiku mamografskih snimaka. Razvijeno rešenje iz domena računarskog vida prilagođeno je za analizu mamografa. Razvijeni modeli su trenirani i fino podešeni na hiljadama pacijenata. Model daje verovatnoće lezije u tkivu dojke na mamografima.
Koliko je važno povezivanje nauke, privrede i državnih institucija za razvoj veštačke inteligencije i kakva je uloga Instituta u tome?
- To je presudno za razvoj veštačke inteligencije, jer ona ne nastaje samo u laboratoriji, već u stalnoj razmeni između istraživanja, realnih potreba i regulatornog okvira. Nauka donosi nove metode i modele, privreda obezbeđuje primenu i skaliranje, dok država postavlja strategijski pravac, standarde i uslove za odgovornu upotrebu tehnologije. U tom ekosistemu, naš Institut ima ulogu nosioca razvoja i katalizatora. Njegova misija nije samo istraživačka, već i translaciona, da naučna rešenja pretvori u primenjive proizvode i sisteme koji imaju realnu vrednost u industriji i javnom sektoru. Kroz zajedničke projekte sa kompanijama, saradnju sa univerzitetima i podršku državnim inicijativama, Institut ubrzava transfer znanja i smanjuje jaz između istraživanja i primene. Tako doprinosi izgradnji održivog VI ekosistema u Srbiji gde inovacije nastaju u saradnji, a ne u izolaciji.
Institut za veštačku inteligenciju Srbije posebno se ističe u nišama kao što su obrada jezika za srpski jezik, industrijska primena VI i razvoj specifičnih, custom rešenja za privredu
U kojim oblastima veštačka inteligencija već donosi konkretne rezultate u Srbiji?
- Veštačka inteligencija u Srbiji već daje konkretne rezultate u nekoliko značajnih oblasti, pre svega tamo gde postoji jaka potreba za obradom velikih količina podataka i optimizacijom procesa. U javnoj upravi, veštačka inteligencija se uvodi kroz unapređenje elektronskih usluga, obradu zahteva i bolju analitiku za planiranje politika i resursa. U zdravstvu, primena uključuje analizu medicinskih snimaka i podršku lekarima u ranoj dijagnostici što povećava tačnost i ubrzava proces donošenja odluka. U industriji i logistici, koristi se za optimizaciju proizvodnje, prediktivno održavanje i unapređenje transportnih ruta, dok se u maloprodaji i telekomunikacijama primenjuje za personalizaciju ponude i poboljšanje korisničkog iskustva. U bankarstvu i finansijama, veštačka inteligencija se koristi za procenu kreditnog rizika, detekciju prevara i unapređenje korisničke podrške kroz automatizovane sisteme i analitiku. Zajednički efekat svih ovih primena je veća efikasnost, smanjenje troškova i preciznije donošenje odluka u realnom vre-menu.
Adut Novog Sada su talenti i znanje
Novi Sad se sve češće pominje kao jedan od tehnoloških centara regiona. Kako ocenjujete njegovu poziciju u oblasti veštačke inteligencije i na koji način dodatno može da ojača svoju ulogu na evropskoj i globalnoj mapi?
- To je slučaj pre svega zahvaljujući snažnoj akademskoj osnovi, razvijenoj IT industriji i rastućem broju istraživačkih i inovacionih inicijativa. Univerzitet u Novom Sadu obezbeđuju kvalitetan kadar, dok prisustvo domaćih i međunarodnih IT kompanija doprinosi bržem transferu znanja u praksu. U oblasti veštačke inteligencije, Novi Sad ima potencijal u segmentima kao što su računarski vid, obrada podataka i industrijska primena veštačke inteligencije, ali i kroz jačanje istraživačkih centara i saradnje sa privredom. Posebnu ulogu ima i povezivanje sa institucijama poput Instituta za veštačku inteligenciju, koje mogu dodatno da ubrzaju razvoj ekosistema. Da bi ojačao svoju poziciju na evropskoj i globalnoj mapi, čini mi se da bi Novi Sad trebalo dalje da razvija tri ključna pravca: povećanje ulaganja u istraživačko - razvojne i startap ekosistem, jačanje međunarodnih partnerstava i projekata i privlačenje i zadržavanje talenata kroz konkurentne uslove rada i istraživanja. Takođe, važan iskorak bio bi razvoj specijalizovanih VI centara i laboratorija sa fokusom na primenjenu veštačku inteligenciju. Ukoliko se ovi elementi dodatno osnaže, Novi Sad bi mogao da preraste iz regionalnog tehnološkog centra u prepoznatljivu evropsku tačku za razvoj i primenu VI rešenja.
Gde se Srbija trenutno nalazi kada je reč o razvoju i primeni veštačke inteligencije u odnosu na Evropu i svet?
- Srbija se u oblasti veštačke inteligencije nalazi u fazi ubrzanog razvoja i konsolidacije ekosistema. U poređenju sa EU i SAD, razlika je najizraženija u obimu investicija, broju velikih industrijskih VI sistema i prisustvu globalnih tehnoloških kompanija. Ipak, Srbija ima nekoliko važnih prednosti: snažnu IT zajednicu, kvalitetne inženjere i rastući broj istraživačkih inicijativa, uključujući i institucije poput Instituta za veštačku inteligenciju Srbije. Posebno se ističe u nišama kao što su obrada jezika za srpski jezik, industrijska primena VI i razvoj specifičnih, custom rešenja za privredu. U evropskom kontekstu, Srbiju treba posmatrati kao zemlju sa visokim potencijalom i rastućom primenom veštačke inteligencije, ali još uvek sa ograničenim skaliranjem i manjkom velikih sopstvenih VI proizvoda.
Koje su najveće prednosti Srbije u ovoj oblasti, a gde još zaostajemo i sa kojim se izazovima i preprekama istraživači i kompanije u Srbiji najčešće suočavaju?
- Srbija u oblasti veštačke inteligencije ima nekoliko jasnih prednosti, ali i strukturna ograničenja koja usporavaju brži razvoj. Najveća prednost je kvalitetan inženjerski i matematički kadar, posebno u oblasti softverskog inženjeringa i data science-a koji je međunarodno konkurentan. Dodatno, razvijen IT sektor i dobra povezanost sa globalnim tržištem omogućavaju brzu primenu znanja u praksi. Važan adut je i rastući istraživački ekosistem, uključujući univerzitete i institucije poput našeg instituta koji jačaju saradnju nauke i privrede. Sa druge strane, najveći izazovi su ograničena ulaganja u istraživanje i razvoj, manjak velikih domaćih tehnoloških kompanija koje bi mogle da skaliraju VI proizvode, kao i relativno mali broj dostupnih kvalitetnih i strukturisanih podataka za trening modela. Takođe, često postoji jaz između akademskih istraživanja i industrijske primene. Istraživači i kompanije se najčešće suočavaju sa izazovima finansiranja dugoročnih projekata, odliva talenata, kao i potrebom za jačom infrastrukturom (računski resursi, GPU kapaciteti).
Budućnost pripada onima koji uče
Često se govori da će veštačka inteligencija promeniti tržište rada. Na koji način očekujete da će oblikovati potrebe tržišta rada i šta bi to značilo za našu zemlju?
- U narednom periodu veštačka inteligencija će značajno da transformiše tržište rada, pre svega kroz promenu strukture poslova, a ne njihovo jednostavno nestajanje. Rutinski i repetitivni zadaci biće sve više automatizovani, dok će početi da raste potražnja za zanimanjima koja kombinuju tehnička znanja, analitiku i sposobnost rada sa VI sistemima. Očekuje se jačanje uloga poput data inženjera, VI specijalista, stručnjaka za digitalnu transformaciju i profesionalaca koji razumeju primenu VI u konkretnim industrijama, od zdravstva do finansija i proizvodnje. Paralelno, i u „netehničkim“ sektorima raste potreba za digitalnom pismenošću i sposobnošću saradnje sa VI alatima.
Za Srbiju to predstavlja i izazov i priliku. Sa jedne strane, postoji rizik da deo radnih mesta u administraciji, kol centrima i jednostavnijim IT i autsorsing poslovima bude automatizovan. Sa druge strane, Srbija ima snažan IT sektor i obrazovni potencijal koji može relativno brzo da se prilagodi novim zahtevima. Presudni faktor biće brzina prilagođavanja obrazovnog sistema i kontinuirane obuke, kao i razvoj specijalizovanih VI veština u industriji. Ako se na vreme uloži u prekvalifikaciju i razvoj talenata, Srbija može ne samo da ublaži negativne efekte, već i da postane konkurentnija kroz razvoj visoko kvalifikovanih VI profila i proizvoda sa većom dodatom vrednošću.
Šta biste savetovali mladima koji žele da grade karijeru u oblasti veštačke inteligencije?
- Mladima koji žele da grade karijeru u veštačkoj inteligenciji savetovao bih, pre svega, da izgrade čvrste osnove u matematici, statistici i programiranju, jer su to temelji svih VI sistema. Paralelno sa tim, važno je da rano počnu da rade na praktičnim projektima, kroz studentske projekte, open-source inicijative ili lične eksperimente sa podacima i modelima. Od posebne važnosti je i razvijanje razumevanja kako se veštačka inteligencija primenjuje u realnim domenima, ne samo u teoriji, bilo da je reč o medicini, finansijama, industriji ili jeziku. VI stručnjaci koji razumeju konkretan problem u nekoj oblasti imaju najveću vrednost na tržištu. Preporučljivo je da prate brze promene u ovoj oblasti, jer se alati i pristupi stalno razvijaju. Učenje ne prestaje sa fakultetom, naprotiv, to je kontinuiran proces. Na kraju, važno je da budu radoznali, uporni i spremni da rade na dugoročnim projektima. Veštačka inteligencija nije samo tehnološka disciplina, već i način razmišljanja o problemima i njihovom rešavanju.
Silvia Kovač