KADA POSLODAVAC SME DA SUMNJA U BOLOVANJE Prava i obaveze u Nemačkoj i Hrvatskoj
Iako se lekarska uverenja o privremenoj sprečenosti za rad u pravilu priznaju bez dodatnih pitanja, zakon u Nemačkoj ostavlja prostor za proveru u slučajevima kada postoje opravdane sumnje u njihovu validnost.
Sumnje se najčešće javljaju kada se bolovanja ponavljaju u kratkim razmacima i neobično se poklapaju s vikendima – na primer, ako zaposleni često izostaje s posla petkom ili ponedeljkom. Takođe, upitna mogu biti retroaktivna uverenja, kao i ona koja pokrivaju neuobičajeno dug period.
Posebno se pod sumnju stavljaju situacije kada bolovanje počne odmah nakon što je zaposlenom uručen otkaz, a traje sve do isteka otkaznog roka. Pitanja se mogu postaviti i ako radnik unapred najavi da će biti bolestan, ili ako se razboli odmah nakon što mu je odbijen zahtev za godišnji odmor.
U takvim slučajevima, nemački poslodavac može zatražiti mišljenje nezavisnog tela, Medicinske službe, koja sarađuje sa zdravstvenim osiguravajućim fondovima. Važno je naglasiti da interni lekari unutar firme nemaju ovlašćenja da odlučuju o validnosti bolovanja. Rezultat provere se poslodavcu dostavlja u obliku jednostavnog zaključka, potvrda ili osporavanje bolovanja, bez detaljnog medicinskog izveštaja.
Ako poslodavac odluči da, na osnovu tog nalaza, uskrati isplatu naknade za vreme bolovanja, spor se može preneti na sud. U tom slučaju, zaposleni mora dati saglasnost da njegov lekar iznese detalje zdravstvenog stanja, čime se ukida obaveza lekarske tajne. Iako retki, sudski procesi u ovakvim slučajevima su zakonom dozvoljeni.
Ni Hrvatska nije izuzetak kada je reč o regulisanju bolovanja. Radnik je, na zahtev poslodavca, dužan da dostavi potvrdu o bolovanju već od prvog dana odsustva, iako se često u praksi dokumentacija prilaže tek trećeg dana.
Za vreme bolovanja, zaposleni mora boraviti na adresi prijavljenoj kod lekara, osim u situacijama kada je njegovo odsustvo medicinski opravdano, zbog terapije, pregleda ili rehabilitacije.
Sve više poslodavaca u Hrvatskoj postaje oprezno kada bolovanje započinje odmah nakon otkaza, tokom praznika ili godišnjih odmora. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima pravo da proveri verodostojnost bolovanja, a u slučaju uočenih nepravilnosti, poput napuštanja prijavljene adrese bez dozvole, radniku može biti uskraćena novčana naknada.
U određenim slučajevima, poslodavac ima pravo da zahteva dodatni lekarski pregled. Ova praksa je sve učestalija među većim kompanijama, koje žele da se zaštite od mogućih zloupotreba prava na bolovanje.
U sistemima koji počivaju na međusobnom poverenju, ali i jasno definisanim zakonskim pravilima, važno je da i radnici i poslodavci budu svesni svojih prava, ali i obaveza.