DA LI JE PROBLEM ISTORIJA PODATAKA PACIJENATA?
KREĆE SISTEM E-BOLOVANJE Manje papirologije za lekare, više vremena za pacijente
Od 1. januara e-bolovanje postaje praksa u svim domovima zdravlja u Srbiji.
Priprema se i uvođenje e-kartona koji će olakšati pristup medicinskoj dokumentaciji. Savetnik ministra zdravlja za digitalizaciju, kaže da je sistem u velikoj meri već zaživeo i pokazuje konkretne rezultate u praksi Nikola Radoman.
Pilot projekat e-bolovanja započet je u četiri beogradska doma zdravlja, a trenutno je u sistem uključeno 105 od ukupno 158 domova zdravlja širom Srbije.
Od 1. januara, u skladu sa novim zakonom, svi će slati elektronsko bolovanje, odnosno potvrdu o privremenoj sprečenosti za rad i doznake direktno poslodavcu. Elektronskim bolovanjem već je obuhvaćen ceo Beograd, kao i delovi Vojvodine, centralne i južne Srbije.
Istorija podataka pacijenata od 2009. godine
Radoman navodi da će elektronski zdravstveni karton obuhvatiti podatke od uvođenja prvih informacionih sistema u zdravstvu.
„Podaci će postojati od negde 2009. godine, kada je prvi informacioni sistem krenuo sa radom po zdravstvenim ustanovama“, ističe savetnik .
Dodaje da je medicinska dokumentacija nastala pre toga uglavnom ostala u papirnom obliku.
„Do sada je napisano 61.000 bolovanja, više od 2.300 lekara radi u sistemu, a više od 5.000 bolovanja je poslato na lekarsku komisiju”, kaže Radoman.
Prema njegovim rečima, dosadašnja statistika pokazuje da je sistem intenzivno korišćen.
Jedna od najčešćih nedoumica građana bila je da li će uvođenje e-bolovanja dodatno opteretiti lekare administracijom. Radoman naglašava da je efekat upravo suprotan.
Sistem automatski određuje trajanje bolovanja. Bolovanje će se samo zatvoriti i automatski će se kreirati doznake i poslati poslodavcu
„Naprotiv, ovo lekarima treba da olakša svakodnevni rad i upravo to – da im oslobodi vreme tokom kojeg su se bavili administrativnim poslovima, da se bave lečenjem pacijenata i prevencijom”, ističe Radoman.
Kako objašnjava, lekar više ne mora da prati rok trajanja bolovanja, jer sistem to automatski određuje na osnovu unete dijagnoze i preporuka.
Takođe, objašnjava da kada istekne 30 dana i bolovanje pređe u nadležnost Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, kompletna dokumentacija pacijenta se elektronski prosleđuje komisiji.
“Pacijent ne mora da se pojavljuje na komisiji, on dobija informaciju kada je odluka komisije doneta, da se javi svom izabranom lekaru”, kaže Radoman.
Savetnik ministra zdravlja za digitalizaciju dodaje da sistem omogućava i automatsko zatvaranje bolovanja, ukoliko se pacijent oseća bolje i želi da se vrati na posao, bez dodatnog odlaska kod lekara.
“Bolovanje će se samo zatvoriti i automatski će se kreirati doznake i poslati poslodavcu”, objašnjava Radoman. Cilj je da specijalisti u bolnicama i kliničkim centrima imaju potpun uvid u medicinsku dokumentaciju pacijenta.
Predviđene su i novčane kazne za nepoštovanje ovog zakona i one se kreću od 5.000 do 200.000 dinara. Postupci za ostvarivanje prava po osnovu privremene sprečenosti za rad koji su započeti pre početka primene ovog zakona, okončaće se u skladu sa propisima koji su važili do dana početka primene ovog zakona.
LJ. Petrović