MALI MATURANTI MASOVNO UPISUJU STRUČNE ŠKOLE, GIMNAZIJE POLUPRAZNE Sve više đaka upisuje zanate, a evo kolike su plate; POGLEDAJTE KALENDAR ZA TREĆI KRUG UPISA
Gimnazije u manjim gradovima Srbije sve češće ostaju poluprazne, dok srednje stručne škole beleže pravi bum.
Već nekoliko godina unazad sve više malih maturanata bira zanate i tehnička zanimanja koja omogućavaju brzo zapošljavanje i dobru zaradu. Ipak, u Beogradu, Novom Sadu i Nišu gimnazije su skoro svuda popunjene nakon drugog upisnog kruga, ali broj i tu opada. Otkrivamo zašto gimnazije godinama unazad gube na popularnosti nasuprot srednjim stručnim školama, i gde još ima slobodnih mesta nakon drugog upisnog kruga u srednje škole.
Kako je ranije objavilo Ministarstvo prosvete, u četvorogodišnje obrazovne profile upisano je ukupno 48.324 učenika, od čega u gimnazije 15.124, dok je u trogodišnje obrazovne profile upisano 9.304 učenika.- Posle prvog upisnog kruga, neraspoređenih učenika, njih 1.125 ima mogućnost da se u drugom upisnom krugu upišu na preostala slobodna mesta. U četvorogodišnjim profilima preostalo je 8.182 mesta, dok u trogodišnjim taj broj je 4.308 - navelo je ranije Ministarstvo prosvete.
Antić: Lakše do posla nakon srednje stručne škole
Milorad Antić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola osvrnuo se na to koliko je učenika upisalo srednje stručne škole.
- U prvom krugu oko 34.000 đaka je upisalo srednje stručne škole, od toga treći stepen njih oko 9.000. Od ukupno 45.000 đaka, njih 15.000 otišlo je u gimnazije - kaže Antić za "Blic", i dodaje da veliki broj đaka upisuje smerove koji imaju veze sa ugostiteljstvom i turizmom, ali da su popularni i drugi stručni smerovi.
Kako Antić navodi, u mestima poput Bora, Zaječara i Pančeva, ali i drugim gradovima učenici se masovno opredeljuju za struke poput rudarskog, mašinskog i elektrotehničkog tehničara, gde plate dostižu i iznad 180.000 dinara.
- Novac je glavni razlog zašto su srednje stručne škole sve popularnije. Roditelji nemaju više kapacitete da decu izdržavaju 30 i više godina, da daju džeparac deci da izlaze i tako dalje. Uz studiranje teško je odmah da se radi, posao se obično ne nađe pre 26. godine. Do tada neko, odnosno roditelji moraju da vas kreditira. Nasuprot tome sa završenom srednjom stručnom školom sa platom majstora, bilo da je to keramičar, električar, mehaničar, zidar, mesečno može da se zaradi od 2.000 do 3.000 evra - kaže on.
"Mladi žele da se finansijski osamostale"
Dodaje i da su želja mladih da se finansijski osamostale, ali i uticaj evropskog modela obrazovanja jedni od presudnih faktora ovog trenda.
- Deca vide da mogu brzo da dođu do novca i da obezbede sebi dobar život. Srednje stručne škole su popularne zato što su deca videla da kada ih završe mogu brže da dođu do novca, da mogu da obezbede sebi kuću, automobil, letovanja, posebno ako je u pitanju neko zanimanje koje je izuzetno kvalitetno poput majstora i tehničara - navodi on u razgovoru za "Blic", i dodaje da deca, ako žele, nakon srednje stručne škole mogu da odu na dalje usavršavanje na visoke škole ili fakultete.
Gimnazije poluprazne, u stručnim školama traži se mesto više
U urbanim sredinama, kao što su Beograd, Niš i Novi Sad, gimnazije su i dalje popularnije od stručnih škola, ali se i tu primećuje trend smanjenja broja upisanih učenika. Razlozi su različiti, ali ekonomska situacija i potreba za bržim zapošljavanjem igraju ključnu ulogu.
- Zanati, odnosno tehničari postali su izuzetno popularni u odnosu na gimnazije. Tu ne mislim na gimnazije u velikim gradovima kao što su Beograd, Novi Sad, Niš, ali i u tim manjim sredinama poput Zaječara, Bora, Pančeva, Leskovca, Ćuprije, gimnazije nisu popunile sva mesta. Takođe, u manjim mestima kao što su Velika Plana ili Knjaževac i drugi gimnazije su ostale poluprazne, negde čak i samo jedno odeljenje - objašnjava za "Blic" Antić.
Gde se pravi greška
Prema njegovim rečima, pravilno usmeravanje, odnosno profesionalna orijentacija učenika prilikom odabira srednje škole veoma je važna. Zbog toga je, kaže on, jako bitna profesionalna orijentacija, jer će se na taj način usmeriti učenik u pravcu srednje stručne škole ili gimnazije.
- Postoje greške u izboru srednje škole. Desi se da se neki učenici pogrešno usmeravaju. Zbog toga je veoma važno da profesori pravilno usmeravaju učenike, kako bi odabrali školu koja najbolje odgovara njihovim sposobnostima i interesovanjima, bilo da se radi o ekonomskoj, upravnoj, stručnoj školi ili gimnaziji. Psiholozi se često ne bave puno ovim pitanjem. Zato profesionalna orijentacija mora da bude obavezna, da ne bi promašili i upisali gimnaziju, ili da upišu neki zanat ali su za nauke - kaže on za "Blic", i podvlači da u tom slučaju ne bi bilo situacija da gimnazije ostaju prazne već bi se stvorio balans.
Kalendar za treći krug upisa
Objavljivanje preostalih slobodnih mesta posle drugog upisnog kruga 7. jul
Završni ispit - test iz srpskog/maternjeg jezika i test za polaznike po programu FOOO (avgustovski rok) 13. avgust 09-11
Završni ispit - test iz matematike 14. avgust 09-11
Završni ispit - treći test 14. avgust 09-11h
Supervizija 13-27. avgust
Preliminarni rezultati 18. avgust
Prijem i rešavanje prigovora učenika 18. avgust.
Konačni rezultati 18. avgust 12-16
Preuzimanje odluka o upisu 19. i 20. avgust
Unos odluka o upisu 20. avgust.
Upis učenika u srednje škole - treći upisni krug, neposredno u školi 21. avgust i 22. avgust
Prijavljivanje i raspoređivanje, u školskim upravama, vanrednih učenika starijih od 17 godina za upis u srednju školu 19. avgust - 22. avgust