NOĆU NE MOŽE DA SE DIŠE! U gradovima se dešava OPASAN FENOMEN, ovo su najkritičnije tačke u Novom Sadu! EVO ŠTA JE RAZLOG
Toplotni talasi u gradovima izazivaju povećanje temperatura usled efekta toplotnih ostrva, među njima je i Novi Sad.
Stručnjaci upozoravaju na posledice po javno zdravlje zbog neadekvatnog hlađenja u urbanim područjima.
Trenutno svedočimo petom i poslednjem toplotnom talasu ovoga leta, temperature prelaze 35 podeljak Celzijusove skale, a u gradovima, gde je dominira manjak zelenila i višak vrelog asfalta, temperatura može da bude i do 10 stepeni više od one zvanično izmerene. To su takozvana toplotna ostrva za koja meteorolog Ivan Ristić navodi da se upravo zbog urbanizacije stvaraju u gradovima.
Fenomen toplotnih ostrva je opasan jer produžava toplotne talase i dovodi do visokih temperatura noću koje doprinose toplotnom stresu, dehidraciji, srčanim i respiratornim problemima.
Toplotna ostrva su delovi grada u kojima je temperatura osetno viša nego u okolini, pogotovo noću. Razlog je što beton, asfalt i krovovi preko dana upijaju veliki deo sunčeve energije, a zatim je polako oddaju kad sunce zađe; manjak zelenih površina i slab protok vazduha to dodatno pojačava. Zato se toplotni talas u gradovima „produžava“, pa i kasno uveče ostaje sparno i toplo, uz više toplotnog stresa nego u ruralnoj okolini.
U Novom Sadu su, prema lokalnim merenjima i istraživanjima, najtoplije gradske zone oko gusto izgrađenih četvrti sa malo zelenila — pre svega Grbavica, Nova Detelinara i Podbara; upravo taj tip srednjevisinske gradnje i „tvrde“ površine drže toplotu i noću. Kartiranja rizika tokom toplotnih talasa u Novom Sadu pokazuju da urbana struktura značajno utiče na raspored temperature i opterećenje stanovništva. Linije uz Dunav i veće parkovske celine su, po pravilu, nešto svežije upravo zbog vode i vegetacije. U Novom Sadu posle vrućeg dana lakši predah najčešće daju priobalje Dunava i zelene celine kao što su Kej, Štrand u večernjim satima, Dunavski, Futoški i Kamenički park, dok unutrašnjost gusto popunjenih blokova sporije otpušta toplotu.
Kako preživeti noć
Večeras, dok je vlažnost visoka, pomaže da se prostorija provetri kad temperatura napolju stvarno padne (obično posle 22–23 časa), da se napravi promaja ili ohladi vazduh ventilatorom i posudom sa ledom, da se ugase izvori toplote u stanu i istušira mlakom vodom pred spavanje. Pije se voda u manjim, čestim gutljajima uz elektrolite ako mnogo znojite, jede se lakša hrana, a alkohol i teži obroci se odlažu. Stariji, hronični srčani i plućni bolesnici, trudnice, mala deca i radnici na otvorenom treba da budu posebno oprezni; ako se pojave konfuznost, suva vruća koža, jak ubrzan puls ili kolabiranje, hitno treba potražiti lekarsku pomoć.
Zdravstveno, produžene vrućine i tople noći u gradskim džepovima pojačavaju rizik od toplotnog stresa i dehidratacije, pogoršavaju srčane i respiratorne tegobe, izazivaju grčeve u mišićima, iscrpljenost, glavobolju i nesanicu; kod osetljivih grupa raste rizik i od toplotnog udara.
Visoka vlažnost posle kiše dodatno opterećuje organizam jer smanjuje efikasnost znojenja, pa su stariji, hronični bolesnici, trudnice, deca i radnici na otvorenom posebno ugroženi.
Kiša koja je upravo pala kratkoročno spusti temperaturu vazduha, ali naglo podiže vlažnost, pa „osećaj toplote“ lako ostane visok.
Kako vlažan vazduh usporava isparavanje znoja, telu je teže da se rashladi i u istim uslovima oseća se veća sparina; to je ono što meteorolozi računaju kao toplotni indeks.
Ako posle pljuska nema jačeg vetra, vlažne urbane površine i dalje zrače ranije akumuliranu toplotu, pa noć duže ostaje neprijatna — tipičan potpis gradskog toplotnog ostrva.