SLAVIMO SVETOG JOVANA BOGOSLOVA Postoje razna narodna verovanja, ali OVE STVARI NE BI TREBALO KORISTITI
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave praznik Svetog Jovana Bogoslova, jednog od prvih učenika Isusa Hrista.
Sveti Jovan Bogoslov rođen je u pobožnoj ribarskoj porodici na Galilejskom jezeru. Ostao je upamćen kao omiljen Isusov učenik, a hrišćanstvu se priklonio sa bratom Jakovom.
Jedini je on, sa Svetom Bogomajkom, ostao pod krstom raspetog Gospoda, dao je obećanje da će čuvati Presvetu Bogorodicu i služiti je do kraja njenog ovozemaljskog života. Uputio se kasnije u Efes, gde je mnoge preobratio u hrišćanstvo.
Ponižavali su ga i mučili zbog toga pa prognali na ostvro Patmos, ali je on uprkos svim mukama napisao čuveno Jevanđelje i Otkrivenje. Po dolasku na presto cara Nerve oslobođen je i vraćen u Efes, gde je nastavio misiju. Živeo je duže od 100 godina.
Sveti Jovan Bogoslov i običaji
Prema običajima, ljudi sa sela danas treba da odmaraju svoju stoku, a žene da ne diraju pletivo, makaze i igle kako miševi ne bi grizli rublje. U pojedinim krajevima ljudi udaraju u ambare da se miševi razbeže, a negde se baš u ovom periodu godine organizuju svadbe, koje traju i po tri dana.
Prema predanju, kada je Sveti Jovan Bogoslov osetio da mu se bliži sudnji čas, rekao je učenicima da mu iskopaju raku u obliku krsta, a zatim je živ u nju sišao. Kada su njegovi prijatelji saznali za to, otvorili su grob, ali tamo nije bilo tela.
Jovana Bogoslova crkva slavi dva puta u godini, 9. oktobra po novom kalendaru, na dan njegovog upokojenja, i 21. maja kada se iz njegovog groba širi čudesni, a kako se veruje i lekoviti prah, koji vernici uzimaju za isceljivanje muka i raznih bolesti.
(Telegraf.rs/Blic žena)