TEMA „DNEVNIKA”
Svako deseto dete ima problem s komunikacijom LOGOPEDI – STRUČNJACI KOJI IMAJU SVE VIŠE POSLA
Pojmovi logopedije i logopeda su vrlo rasprostranjeni i poznati, ali ipak za mnoge i zbunjujući u smislu neke preciznije definicije.
Poslednjih godina logopedi su globalno postali traženi stručnjaci, a zašto je to tako i šta je njihova specijalnost, u razgovoru za „Dnevnik“ nam otkriva logoped Mia Mićunović iz novosadskog „Centra za edukaciju onlajn“.
-Kada roditelji čuju reč „logoped“, najčešće pomisle na ispravljanje nekog glasa, na primer glasa R ili S. Međutim, logopedija je mnogo šira naučna oblast. Logopedija se bavi razvojem, prevencijom, dijagnostikom i terapijom poremećaja govora, jezika, komunikacije i glasa kod dece i odraslih. To podrazumeva razvoj jezika, bogatstvo rečnika, formiranje rečenica, pravilno disanje, pokretljivost govornih organa, ali i sposobnost deteta da uspostavi kontakt i komunicira sa drugima.
Roditeljima često kažem jednu jednostavnu sliku: govor nije samo zvuk koji izlazi iz usta – govor je kao orkestar u kojem učestvuju mozak, sluh, disanje, mišići lica, jezik, pažnja i emocije. Kada svi ti „instrumenti“ rade skladno, nastaje jasan i razumljiv govor – kaže Mia Mićunović.
Prema njenim rečima, poslednjih godina roditelji su sve svesniji značaja ranog razvoja govora, što je veoma ohrabrujuće. Ipak, istraživanja pokazuju da broj dece sa govorno-jezičkim teškoćama raste širom sveta.
Onlajn interakcija kao podrška za roditelje
Na sajtu novosadskog “Centra za edukaciju online” postavljeno je dosta interaktivnog materijala za vežbanje sa decom, kao i puno važnih informacija i saveta za roditelje.
- Ideja za Centar nastala je upravo iz potrebe koju smo često primećivali u radu sa roditeljima koji su imali mnogo pitanja: kako da podstaknu razvoj govora kod kuće, koje igre su korisne, kada je potrebno potražiti stručnu pomoć. U Centru za edukaciju online nastojimo da roditeljima pružimo jasne i stručne informacije o razvoju govora i komunikacije kod dece, kao i praktične savete i ideje za aktivnosti koje mogu raditi sa decom u svakodnevnim situacijama. Naš cilj nije da zamenimo logopedsku terapiju, već da roditeljima damo znanje i sigurnost kako bi aktivno učestvovali u razvoju govora svoje dece – kaže Mia Mićunović.
– Prema podacima evropskih logopedskih udruženja, procenjuje se da između 8 i 12 procenata dece ima neku vrstu govorno-jezičkog poremećaja. To znači da u jednoj grupi u vrtiću često dvoje ili troje dece ima potrebu za logopedskom podrškom. Razlog zbog kog ove probleme treba shvatiti ozbiljno nije samo pravilna artikulacija glasova. Govor je osnova za razvoj mišljenja, učenja, čitanja i pisanja, ali i za socijalne odnose i samopouzdanje deteta - navodi Mia Mićunović.
Kako objašnjava naša sagovornica iz “Centra za edukaciju onlajn”, roditelji najčešće prvi primete da razvoj govora ne ide očekivanim tempom.
- Na primer, ako dete ne reaguje na ime, ne uspostavlja kontakt pogledom, ne pokazuje prstom predmete, ne razume jednostavne naloge ili kasni sa pojavom prvih reči. Naravno, svako dete ima svoj tempo razvoja. Poseta logopedu često ne znači da postoji ozbiljan problem, već može biti prilika da roditelji dobiju savet i smernice kako da dodatno podstaknu razvoj govora kod kuće – kaže logoped Mia Mićunović i dodaje da razvoj govora ima određene razvojne faze koje su okvirne smernice.
- Do druge godine dete obično koristi oko pedesetak reči i počinje da spaja dve reči u kratke izraze. Do treće godine dete formira jednostavne rečenice i razume većinu svakodnevnih situacija. Do četvrte godine govor postaje razumljiv većini ljudi koji nisu članovi porodice. Do pete godine većina glasova u govoru deteta je pravilno formirana. Ukoliko postoji značajno odstupanje od ovih razvojnih koraka, savet logopeda može biti od velike koristi.
Jedan logoped na 20.000 dečaka i devojčica
Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje u našoj zemlji odnos je jedan logoped na oko 20.000 dece, dok je u razvijenijim zemljama taj odnos oko jedan logoped na 8.000 dece.
-To jasno pokazuje koliko je podrška logopeda važna i koliko je potrebna. U mnogim sredinama liste čekanja su duge, zbog čega je važno razvijati dodatne oblike podrške roditeljima – edukativne programe, savetovanja i dostupne materijale koji mogu pomoći da roditelji aktivno učestvuju u podsticanju razvoja govora kod svoje dece – pojašnjava naša sagovornica.
Po rečima naše sagovornice, najmlađi pacijenti mogu biti već u prvim mesecima života, kada se savetuju roditelji o ranoj komunikaciji i stimulaciji razvoja, dok sa druge strane, logopedska terapija može biti potrebna i odraslima – na primer nakon moždanog udara, kod problema sa glasom, mucanja ili drugih komunikacijskih teškoća.
- Jedna od najstarijih pacijentkinja sa kojom sam radila imala je više od sedamdeset godina. Nakon moždanog udara ponovo je učila da govori. Kada je posle nekoliko meseci terapije uspela jasno da kaže „dobar dan“, to je bio trenutak velikog zadovoljstva.
Način života i komunikacije bitno su se promenili u poslednjih 20–30 godina, a samim tim menjaju se i faktori koji dovode do potrebe za logopedom.
- Danas se često govori o smanjenoj količini direktne komunikacije u porodici, ubrzanom načinu života i ranom korišćenju digitalnih uređaja. Važno je naglasiti da ekrani sami po sebi nisu nužno problem. Mnogo je važnije kako i koliko se koriste. Ako roditelj zajedno sa detetom gleda sadržaj, razgovara, opisuje slike i postavlja pitanja, tada postoji interakcija koja može podstaći razvoj jezika – kaže Mia Mićunović.– Međutim, pasivno gledanje ekrana ne može zameniti živu komunikaciju. Dete jezik uči kroz dijalog, kroz igru i kroz kontakt sa odraslima
Niko Perković