UZNAPREDOVALI HOČKINOV LIMFOM U SRBIJI I DALJE ODNOSI ŽIVOTE Nedostaje spasonosna savremena terapija
Pacijenti sa uznapredovalim Hočkinovim limfomom u Srbiji i dalje imaju lošiju prognozu od pacijenata u regionu zato što u Srbiji ciljana biološka terapija nije dostupna na početku lečenja, kada daje najbolje rezultate.
Primena ove terapije u prvoj liniji omogućava izlečenje kod 19 od 20 pacijenata. Pacijenti u Srbiji se i dalje leče protokolima starim više od pola veka.
Povodom Nacionalnog dana borbe protiv limfoma, Udruženje obolelih od limfoma „Lipa“ skrenulo je pažnju na ključne potrebe pacijenata sa limfomima, uključujući Hočkinov limfom i difuzni B krupnoćelijski limfom (DBKL).
Svake godine u Srbiji Hočkinov limfom se dijagnostikuje kod oko 250 pacijenata, najčešće mladih ljudi u periodu života kada tek grade porodicu i karijeru. Bolest se često razvija neprimetno, pa se kod čak 40 odsto obolelih dijagnoza postavlja u uznapredovalom stadijumu, a izbor terapije na početku lečenja u najvećoj meri određuje ishod bolesti. Upravo zato je poruka kampanje „Curi nam vreme“ jasna: savremena terapija postoji i treba da bude dostupna na početku lečenja, ali pacijenti u Srbiji do nje i dalje dolaze prekasno.
Kod uznapredovalog Hočkinovog limfoma preživljavanje u najvećoj meri zavisi od terapije koja se primeni na samom početku lečenja.
Teške posledice zakasnele primene leka
Predsednica Udruženja obolelih od limfoma „Lipa“ Maja Marković kaže kako pacijenti u zemljama regiona savremenu terapiju dobijaju odmah, kada ona pruža najbolju šansu za izlečenje, dok je u Srbiji ona i dalje rezervisana za kasnije faze bolesti.
- Posledice su teške, više povrataka bolesti, komplikovanije lečenje i, ono što je najtragičnije, izgubljeni mladi životi - istakla je Maja Marković.
Rukovodilac Klinike za hematologiju Univerzitetskog kliničkog centra Kragujevac profesor dr Predrag Đurđević kaže da primena ciljane biološke terapije na početku lečenja omogućava izlečenje kod gotovo 95 odsto pacijenata i značajno povećava stopu preživljavanja.
- Uprkos tome, u Srbiji se ova terapija i dalje primenjuje tek nakon povratka bolesti, kada su šanse da bolesnik preživi značajno manje. Dodatno zabrinjava činjenica da u Srbiji i dalje određen broj pacijenata izgubi život u prvih pet godina od dijagnoze, iako je reč o bolesti kod koje savremeni terapijski pristup može dovesti do izlečenja - precizira dr Đurđević.
Pacijenti u Srbiji dodatno gube dragoceno vreme i tokom dijagnostičkog procesa, koji često traje mesecima, dok bolest u međuvremenu napreduje.
Specijalista interne medicine, hematolog u Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije dr Mila Purić navodi da se naši pacijenti dalje suočavaju sa terapijama starim više od pola veka koje ne dovode do izlečenja kod čak trećine obolelih. Radi se o toksičnim citostaticima koji mogu ostaviti trajne posledice po srce, pluća i reproduktivno zdravlje.
- Pacijent oboleo od Hočkinovog limfoma koji se leči na teret Fonda danas nema istu dostupnost savremenim terapijama kao pacijent koji se leči na teret zdravstvenih fondova Republike Srpske ili Crne Gore. Naši pacijenti i dalje ne mogu da prime ciljanu biološku terapiju na početku lečenja, kada im je najpotrebnija. Zbog toga su njihove šanse za izlečenje, za dugotrajan, zdrav i produktivan život već na početku lečenja značajno smanjene - rekla je dr Mila Purić.
Udruženje „Lipa” apeluje na nadležne institucije da pacijentima u Srbiji omoguće dostupnost ciljane biološke terapije u prvoj liniji lečenja uznapredovalog Hočkinovog limfoma jer ovim pacijentima curi vreme.