TEŠKO JE DOKAZATI DA JE ABLEND SIGNAL ZA RADAR
ZA ABLEND VOZAČU IZ SUPROTNOG SMERA NEMA KAZNE! U komšiluku za OVU RADNJU plaća se 260 evra, a evo kako je u Srbiji
Jedna od davno poznatih i veoma zastupljenih metoda neverbalnog komuniciranja među vozačima u svetu je ablendovanje ili blicanje farovima, kao upozorenje učesnicima u saobraćaju da je u blizini policijska patrola ili radar, nakon čega vozači usporavaju.
Da li je ova radnja zakonom zabranjena u Srbiji i kako je to regulisano u drugim zemljama, za “Blic” je pričao Vladimir Miljević, advokat za saobraćaj.
“Ablendovanje vozačima kao upozorenje na policiju nije ništa novo, postoji još od starih vremena i uobičajeno je u saobraćaju. Prema našem Zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima, takva radnja nije zabranjena, pri čemu se ablendovanje, odnosno promena intenziteta svetlosnog snopa, koristi i generalno kao način upozoravanja i propisani način upozoravanja na opasnost na putu, s tim što ovde opasnost zamenjujemo prisustvom policije”, kaže Miljević.
Ablendovanje kao požurivanje vozača
Dodaje da u dnevnim uslovima ablendovanje ne dovodi do zaslepljivanja vozača, ali u noćnim uslovima, i pored najbolje namere da vozači komuniciraju, “ono može da bude opasno jer svako ablendovanje na bližim udaljenostima može da dovede do privremenog zaslepljivanja vozača”.
Ablendovanje u saobraćaju može da bude i u svrhu požurivanja vozača, i po rečima našeg sagovornika, “tu se može diskutovati da li takav način ponašanja ima i elemente prinude, jer tu faktički neko radi nešto da bi nas naterao na neku radnju”.
“Takva vrsta ablendovanja može da bude i opasna zato što ne znamo ko se nalazi ispred nas. To može da bude vozač koji je manje iskusan i koga ablendovanje može da zbuni ili da ga dovede do toga da napravi neku ishitrenu i opasnu radnju u saobraćaju”, objašnjava Miljević.
U Hrvatskoj je, recimo, zakonom zabranjeno da “vozač požuruje vozilo ispred sebe davanjem svetlosnih ili zvučnih znakova” i kazna za taj prekršaj je 260 evra.
"U Americi to se smatra pravom na slobodu govora"
Kad je reč o ablendovanju zbog prisustva policije, Miljević ističe da bi samo prisustvo policije na putu trebalo uvek da bude preventivno.
“Policija ne treba da bude tu zato što kažnjava, već zato što nas na taj način primorava da radimo nešto ispravnije i bolje u saobraćaju nego što je to inače slučaj. Samo upozoravanje o prisustvu policije za mene je ispoljavanje jednog pozitivnog aspekta prisustva policije u saobraćaju.”
On navodi primer Sjedinjenih Američkih Država gde se svojevremeno raspravljalo o ablendovanju u saobraćaju jer se u većini saveznih zemalja SAD to smatra - pravom na slobodu govora.
“Ta vrsta neverbalnog izražavanja je ono što bismo, da imamo mogućnost verbalne komunikacije, verovatno izrazili tako što bismo rekli – ej, u blizini je policija. Recimo, u Australiji je kažnjivo jer se smatra ometanjem rada policije, kao i u nekim saveznim zemljama u Americi. To je malo i pitanje tumačenja stranih propisa u stranim zemljama, ali pouzdano znam da je u dosta zemalja to pravo garantovano vozačima i smatra se izražavanjem slobode govora.”
"Mi nemamo radar u našim glavama"
Miljević kaže da mu se dešavalo, kao vozaču, da vidi ljude koji pretiču i ne silaze s gasa iako im je ablendovano da je policija u blizini.
“Ono što je sporno jeste to što mi imamo generalno ne tako zavidnu saobraćajnu kulturu, nemamo ugrađen radar u našim glavama, jer je faktor brzine izuzetno opasan. U nekim situacijama kada se radi obrada saobraćajne nezgode, utvrdi se da je nekih 5-10 kilometara na sat prekoračenja bilo razlika između ostvarenog ili neostvarenog kontakta sa pešakom. S druge strane, postoji problem što nekada upravljač puta, da bi sebe zaštitio, stavlja ograničenje brzine znatno ispod neke realne vrednosti od ograničenja brzine koje bi moglo da važi. Najbolji primer je Pupinov most i deonica ka petlji Kovilovo, gde imamo put koji po svojim karakteristikama stvara utisak auto-puta, a mi već godinama tu imamo ograničenje od 50 kilometara na sat. Ja ne bih smeo tu da vozim tom brzinom da me neko ne bi udario otpozadi.”
"Ablendovanje vozačima kao upozorenje na policiju teško dokazivo"
Miljević ističe da bi ablendovanje kao upozorenje na policiju u saobraćaju bilo jako teško dokazivo.
“Tu bi bila priča da je neko upozoravao na neravan kolovoz, što jeste opasnost na putu, na odron, na neku rupu ili da je ablendovao vozaču zato što mu je neispravno svetlo ili mu je išao u susret sa uključenim dugim svetlima. Tako da ako bismo to razmatrali kao nešto što bismo mogli da zabranimo, imaćemo dva problema - prvo, principijelni problem, da li zaista treba zabraniti, a drugo, čak i kada bismo doneli odluku da zabranimo, pitanje je kako bi se dokazao takav prekršaj”, kaže advokat Vladimir Miljević.