ZAŠTITA PRIRODE I NAVODNJAVANJE OD NAJVEĆEG ZNAČAJA
Intervju: Nemanja Erceg, pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine INFRASTRUKTURNI PROJEKTI TEMELJ SU RAZVOJA VOJVODINE
Skupština AP Vojvodine je od juna 2016. do decembra 2025. godine donela 32 prostorna plana područja posebne namene, i to za zaštićena prirodna dobra 14 planova i 18 za realizaciju infrastrukturnih projekata u oblasti saobraćajne, vodoprivredne i energetske infrastrukture, rekao je u razgovoru za „Dnevnik” pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine Nemanja Erceg.
Kao najvažnije posebno je istakao planove za realizaciju infrastrukturnih objekata, kao što su Prostorni plan područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta prvog b reda granični prelaz sa Mađarskom (Bački breg)-Sombor-Kula-Vrbas-Srbobran-Bečej- Kikinda –granični prelaz sa Rumunijom (Nakovo), odnosno za brzu saobraćajnicu koja će povezati zapadni i istočni deo pokrajine Osmeh Vojvodine, potom Prostorni plan područja posebne namene infrastrukturnog koridora železničke pruge Beograd-Šid-granica Hrvatske, deonica Stara Pazova-Golubinci-Šid i železničke pruge Inđija –Golubinci, Prostorni plan područja posebne namene brane na Tisi i planove koji su doneti za zaštićena prirodna dobra – jedini nacionalni park na teritoriji Vojvodine PPPPN „Fruška gora“, donet 2019. godine i specijalnih rezervata prirode Carska i Obedska bara, oba doneta 2023 godine.
U toku je izrada Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora brze saobraćajnice (moto-puta) na trasi od auto-puta E-75 ( petlja Sever) Novi Sad do Bačke Palanke
Prema Ercegovim rečima u toku je izrada Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora brze saobraćajnice (moto puta) na trasi od auto-puta E-75 (petlja Sever) Novi Sad do Bačke Palanke, čijom izgradnjom će se tranzitni saobraćaj izmestiti iz naselja i biće omogućen brži i bezbednije putovanje od Novog Sada do Bačke Palanke.
Koliko prostorni planovi mogu da odgovore na ubrzane ekonomske i klimatske promene?
- Prostorni planovi koji se donose na teritoriji AP Vojvodine, treba i mogu da odgovore i na ubrzane ekonomske, ali i klimatske promene. Pre svega, kada se radi o realizaciji važnih infrastrukturnih objekata, kao što su izgradnja državnih puteva, jer planiranjem adekvatne saobraćajne mreže i njenom realizacijom obezbeđuje se ne samo bolja i brža povezanost kako na teritorji pokrajine već i sa susednim državama i stvara se preduslov za brži privredni i ukupni razvoj jedinica lokalne samouprave kroz čiju teritoriju prolaze državni putevi. U skladu sa Strategijom razvoj energetike Srbije do 2040. godine sa projekcijom do 2050. godine i Nacionalnom strategijom održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara, gde je poseban akcenat stavljen na obnovljive izvore energije, Skupština APV je u septembru 2025. godine donela Prostorni plan područja posebne namene za izrgadnju vetroelektrane „Samoš“ na teritoriji opština Alibunar i Kovačica. Korišćenjem energije sunca i vetra ne samo da se upotrebljavaju obnovljivi prirodni izvori energije, nego se direktno utiče na smanjenje emisije ugljendioksida.
Obnovljivi izvori energije
Kako su obnovljivi izvori energije pozicionirani u prostornim planovima AP Vojvodine i u koji vid energije se najviše ulaže?
- Urbanistički planovi za izgradnju vetroparkova, solarnih elektrana i elektrana na biogas su donosile lokalne samouprave za izgradnju na svojoj teritoriji, jer je izrada i donošenje urbanističkih planova u njihovoj nadležnosti. S obzirom na potencijale uglavnom su doneti i realizovani planovi za izgradnju vetroparkova( Kovin, Pančevo,Kovačica, Vršac,Alibunar, Kikinda, Kula). Sve više JLS opredeljuju i prostore za izgradnju solarnih elektrana, na primer Zrenjanin, Opovo, Sremska Mitrovica, Temerin.
Shodno nadležnostima definisanim zakonom, Skupština APV je donela samo Prostorni plan područja posebne namene za izgradnju vetroelektrane Samoš na teritoriji opštine Alibunar i Kovačica, jer se radi o objektu koji će se graditi na teritoriji dve opštine.
Na koje načine očekujete da će veliki projekti poput Osmeha Vojvodine, “Vojvođanskog P” i sistema za vodosnabdevanje Istočni Srem menjati sliku Vojvodine?
- Izgradnjom infrastrukturnih objekata poput puteva, pruga, mostova stvara se polazna osnova za lakšu i bržu kretanje ljudi i dobara, omogućuje brži privredni razvoj područja, utiče na demografsku sliku nerazvijenih područja. Realizacijom brze saobraćajnice Osmeh Vojvodine, u ukupnoj dužini od 185 kilometara, povezaće se ne samo najkraćom vezom teritorija Vojvodine u smeru istok –zapad, već omogućiti direktnu vezu sa susednim državama – Mađarskom i Rumunijom. Prostorni plan za vodosnabdavnje Istočnog Srema je pokazatelj dobre saradnje sa Regionalnim razvojnim agencijama, jer je ovo jedan od tri plana čija je izrada započeta pre 2016. godine na inicijativu Regionalne razvojne agencije Srema, a koji obezbeđuju na osnovu izrađenih generalnih projekata sa prethodnom studijom opravdanosti, strateško rešavanje problema, vodosnabdavanja, navodnjavanja i odvođenja otpadnih voda na teritoriji Srema.
Kako klimatske promene, koje su poslednjih godina sve izražajnije, utiču na urbanističko planiranje i prostorni razvoj Vojvodine?
- Uočene klimatske promene su prepoznate kao problem koji je potrebno rešavati realizacijom određenih projekata od strane nadležnih službi na nivou pokrajine. U tom smislu kao prvi korak u realizaciji, stvaranjem planskog osnova, izrađeni su i doneti planovi za izgradnju kanalske mreže za navodnjavanje Telečka, prostorni plan za navodnjavanje Srema, plan za izgradnju nasipa kod naselja Kupinovo, plan za vodosnabdevanje Istočni Srem. Realizacijom ovih projekata uticaće se na ublažavanje problema u poljoprivredi, vodosnabdevanju i odbrani od poplava. Moram napomenuti da je neophodno da jedinice lokalne samoprave, kroz izradu planova iz svoje nadležnosti, prepoznaju probleme i definišu adekvatna rešenja. Po tom pitanju pre svega, mislim na ograničavanje širenja građevinskih područja, očuvanje postojećih i planiranje novih zelenih površina, vetrozaštitnih pojaseva, šumskog zemljišta...
Zaštita i očuvanje prirodne baštine Vojvodine je od prioritetnog značaja i do danas su zaštićena 144 prirodna dobra, od republičkog, pokrajinskog i lokalnog značaja, u zavisnosti od vrednosti i značaja područja, ukupna površina pod zaštitom je 225.768,57 hektara, odnosno 10,45 odsto teritorije pokrajine
Koji su trenutno najveći ekološki izazovi u Vojvodini?
- Rešavanje najvećih ekoloških problema je od prioritetnog značaja za razvoj pokrajine. Među brojnim pitanjima koja zahtevaju sistemski pristup, najveći ekološki izazov u ovom trenutku je u oblasti upravljanja otpadom, a naročito u upravljanju komunalnim otpadom. Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine dao je značaj doprinos u donošenju Programa upravljanja otpadom u Republici Srbiji za period od 2022. do 2031. godine, gde su postavljeni strateški ciljevi za unapređenje sistema, koji se pre svega odnose na organizovano sakupljanje otpada, primarnu separaciju i reciklažu, izgradnju nedostajuće infrastrukture, kao i aktivnosti na sprečavanju nastanka divljih deponija i postepenom zatvaranju opštinskih smetlišta. S obzirom da veliki procenat komunalnog otpada predstavalja biootpad, Pokrajinski sekretarijat će u ovoj godini pokrenuti pilot-projekat kojim će obezbediti opštini Nova Crnja posebnu vrstu kante za biorazgradivi otpad. Pored toga, podrškom Ministarstva zaštite životne sredine, ova jedinica lokalne samouprave je obezbedila i mobilno postrojenje za tretman građevinskog otpada. Ovaj projekat biće jasan pokazatelj u kom procentu je moguće smanjiti odlaganje otpada na deponije.
Formiranje regionalnih deponija
U kojoj je fazi uspostavljanje regionalnog sistema upravljanja otpadom u AP Vojvodini i koji su naredni koraci, uključujući planirane projekte i pilot-aktivnosti?
- U skladu sa Programom upravljanja otpadom, na teritoriji Vojvodine je predviđeno formiranje devet regionalnih centara za upravljanje otpadom. Do sada su u potpunosti formirana dva regiona i to regionalna deponija Subotica sa sedištem u Bikovu, koja obuhvata grad Suboticu i opštine Senta, Kanjiža, Bačka Topola, Mali Iđoš, Čoka i Novi Kneževac, kao i regionalna deponija za upravljanje otpadom u Kikindi koja obuhvata opštine Ada, Bečej, grad Kikinda, Nova Crnja i Novi Bečej. U cilju uspostavljanja regionalnog sistema upravljanja otpadom u regionu Novi Sad, u toku su završne aktivnosti na pripremi otpočinjanja radova na izgradnji regionalne sanitarne deponije sa pratećim objektima za upravljanje otpadom za Grad Novi Sad i opštine Bačka Palanka, Bački Petrovac, Beočin, Srbobran, Temerin, Vrbas i Žabalj. Kada su u pitanju regioni Inđije, Sremske Mitrovice i Sombora, Pokrajinski sekretarijat u saradnju sa Ministarstvom za zaštitu životne sredine sprovodi zajedničke aktivnosti, kako bi se obezbedila nedostajuća infrastruktura i stvorili uslovi da se i ovi regionalni centri za upravljanje otpadom u potpunosti uvedu u funkciju u skladu sa Zakonom.
Sekretarijat od 2016. godine aktivno podržava jedinice lokalnih samouprava u sufinansiranju i finansiranju projekata za rešavanje problema neadekvatnog odlaganja komunalnog otpada, kao i sanaciju i rekultivaciju degradiranih površina-smetlišta i to kroz izradu tehničke dokumentacije i izgradnju transfer stanica i reciklažnih dvorišta. Od 2022. godine neprekidno obezbeđuje novu opremu za primarnu separaciju komunalnog otpada iz domaćinstava svim jedincama lokalnih samouprava u Vojvodini, i to kante za sakupljanje mešanog komunalnog otpada i kante za sakupljanje reciklabilnog otpada kao što su karton, plastika, staklo, ambalaža, metali. Do sada je kroz ove aktivnosti dodeljeno preko 120.000 kanti, čime je više od 25 odsto jedinica lokalne samouprave pokriveno opremom za primarnu separaciju komunalnog otpada u domaćinstvima, tj. separaciju koju vrše građani na svom kućnom pragu. Od 2024. godine Pokrajinski sekretarijat sufinansira i nabavku kamiona smećara, a sa tim aktivnostima će se nastaviti i u narednom periodu. Cilj u ovoj godini je da se uspostavi i odvojeno sakupljanje biorazgradivog otpada, što će u velikoj meri uticati na smanjenje količine otpada koji se odlaže na deponije. Kada je reč o industrijskom otpadu, postignut je izuzetan napredak, jer je kroz razne kontrole u najvećem delu ova vrsta otpada iskontrolisana, od momenta nastanka do momenta konačnog zbrinjavanja.
Dugoročno ulaganje u ekološku kulturu mladih
Kako je osmišljen i kakve rezultate daje program „Čistije i zelenije škole u Vojvodini“, kao jedna od ključnih dugoročnih inicijativa u oblasti ekološkog obrazovanja?
- Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine neprekidno radi na podizanju ekološke svesti građana, sa posebnim fokusom na najmlađu populaciju, kroz realizaciju programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“. Program realizuje se kao dugoročna inicijativa usmerena na podizanje ekološke svesti kod dece i mladih i unapređenje uslova u vaspitno-obrazovnim ustanovama, uključujući predškolske ustanove, osnovne i srednje škole. Od 2016. godine program je dodatno osnažen, kako u obimu aktivnosti, tako i u načinu sprovođenja, sa jasnim ciljem da se ekološka kultura razvija sistemski, kontinuirano i u tesnoj saradnji sa lokalnim zajednicama. Zahvaljujući ovakvom modelu rada, u programu je učestvovalo više od 80 odsto vaspitno-obrazovnih ustanova u Vojvodini, što predstavlja jasan pokazatelj prepoznatljivosti, poverenja i značaja ovog programa.
Kroz učešće u programu i realizaciju brojnih ekoloških aktivnosti, mnoge vaspitno-obrazovne ustanove dale su značajan doprinos sticanju i unapređenju statusa zelenih opština i gradova u svojim sredinama, čime su postale važan oslonac lokalnim zajednicama u procesima održivog razvoja. Izdvajanjem sredstava za nagrađivanje vaspitno-obrazovnih ustanova koje aktivno učestvuju u programu, obezbeđuje se kontinuitet njihovog interesovanja i posvećenosti ekološkim aktivnostima. Program „Čistije i zelenije škole u Vojvodini“predstavlja primer dobro koordinisanog pokrajinskog programa koji povezuje obrazovni sistem, lokalne samouprave i institucije, sa jasnom porukom da je ulaganje u ekološku kulturu od najranijeg uzrasta ulaganje u održivu budućnost Vojvodine.
Sekretarijat sprovodi i sistematsko praćenje kvaliteta životne sredine u Vojvodini, koje obuhvata praćenje stanja pojedinih medijuma životne sredine, uzimajući u obzir činjenicu da je monitoring osnov za donošenje adekvatnih i pravovremenih odluka s ciljem sprečavanja i minimiziranja negativnih uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu, unapređivanje stanja i definisanje prioriteta u upravljanju kvalitetom životne sredine. Osim toga, do sada je urađeno uzorkovanje na oko 400 divljih deponija, a na osnovu dobijenih rezultata sprovedena je sveobuhvatna ocena kvaliteta i procena stepena ugroženosti zemljišta.
Među prioritetima Pokrajinske vlade je i briga zaštićenih područja i područja sa velikim biodiverzitetom. Na koje načine to čini?
- Za efikasno funkcionisanje zaštićenih područja potrebno je (su)finansirati godišnje programske aktivnosti upravljača, kroz tekuće i kapitalne subvencije, jer se time doprinosi održivo upravljanje zaštićenim područjima od pokrajinskog značaja. Zaštita prirode i biodiverziteta u Vojvodini ima dugu tradiciju i zbog toga se aktom o zaštiti proglašavaju zaštićena područja od pokrajinskog značaja, druge kategorije. Na teritoriji Vojvodine ima devet proglašenih zaštićenih područja i to Park prirode „Rusanda”, Predeo izuzetnih odlika „Karaš – Nera“, Spomenik prirode „Stratigrafski profil Filijala Beočin“, Park prirode „Jegrička“, Predeo izuzetnih odlika „Vršačke planine“, Park prirode „Stara Tisa” kod Bisernog ostrva, Predeo izuzetnih odlika „Kanjiški jaraši“, Park prirode „Slatine u dolini Zlatice“ i Park prirode „Mrtvaje gornjeg Potisja”. Stanje prirodne baštine je unapređeno od 2016. godine kroz povećanje broja zaštićenih područja od pokrajinskog značaja i proglašeno je sedam novih područja. U narednom periodu očekuje se povećanje površina pod zaštitom prirode, odnosno proglasiće se još pet novih zaštićenih područja u Vojvodini, a to će biti PIO „Slatine srednjeg Banata, PP Donja Mostonga, PIO Gornja Mostonga, PIO Srednja Mostonga, ZS „Veliki rimski šanac“.
Zaštita i očuvanje prirodne baštine Vojvodine je od prioritetnog značaja i do danas su zaštićena 144 prirodna dobra, od republičkog, pokrajinskog i lokalnog značaja, u zavisnosti od vrednosti i značaja područja, ukupna površina pod zaštitom je 225.768,57 hektara, odnosno 10,45 odsto teritorije pokrajine.U AP Vojvodini nalazi se ukupno 20 izdvojenih ekološki značajnih područja u okviru ekološke mreže. Prema aktuelnom stanju, obuhvat ekološke mreže čini oko 18 odsto površine Vojvodine, izdvojeno je 671 stanište strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta koja zahvataju površinu od 82.030,91 hektar (4,1 odsto APV). Površina dva međunarodna ekološka koridora, Dunav i Tisa, iznosi 23.810 hektara, odnosno 1,57 odsto teritorije Vojvodine. Izdvojeno je i 27 međunarodno značajnih područja za biljke (IPA), 21 međunrodno i nacionalno značajno područje za ptice (IBA) i četiri odabrana područja za dnevne leptire (PBA).
Silvia Kovač