Oluja je pogrom - Pamtimo zauvek U SREMSKIM KARLOVCIMA OBELEŽAVANJE 30. GODIŠNJICE ZLOČINAČKE AKCIJE U KOJOJ JE IZ HRVATSKE PROTERANO STOTINE HILJADA SRBA
Trideseta godišnjica od zločinačke akcije „Oluja” biće obeležena danas u 19.30 u Sremskim Karlovcima, pod nazivom „Oluja je pogrom - Pamtimo zauvek”. U okviru programa obeležavanja, kako je najavljeno, govoriće predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, a parastos stradalima služiće patrijarh Porfirije.
- Sremski Karlovci, kao vekovno saborno mesto srpskog naroda, simbol duhovne snage i kulturnog identiteta, biće domaćin centralnog državnog obeležavanja jednog od najtragičnijih pogroma nad srpskim narodom u novijoj istoriji – saopštilo je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Dalje je pojašnjeno da je akcija „Oluja“, sprovedena u avgustu 1995. godine, i da je ostavila za sobom hiljade stradalih i stotine hiljada proteranih Srba iz svojih vekovnih ognjišta.
- Pamtimo sa tugom i poštovanjem sve žrtve i stradalnike, i ostajemo čvrsto posvećeni očuvanju istine, pravde i sećanja – navedeno je u saopštenju.
Ljubomir Ercegovac, potpredsednik Udruženja prognanih Krajišnika, za „Dnevnik“ pojašnjava da je 3. avgust dan kada se obeležava 30 godina od proterivanja Srba iz Hrvatske.
– Reč je o vojno policijskoj operaciji Hrvatskih oružanih snaga koje su izvršile agresiju na srpsko stanovništo u Republici Srpskoj Krajini. Ta akcija je imala bezrezervnu i logističku podršku NATO snaga i NATO vojske. To je bilo jedno od najvećih etničkih čišćenja jednog naroda sa njegove teritorije i njihovog ognjišta; najveće etničko čišćenje krajem 20. veka koje se desilo na teritoriji civilizovane Evrope, koja je nemo posmatrala egzodus jednog naroda i bez reči osude – rekao je Ercegovac.
Naš sagovornik je dalje pojasnio da se Srbi nisu mogli odupreti agresiji mnogo jačeg protivnika, te da je kompletno stanovništvo, koje je brojalo negde oko 230.000 stanovnika, krenulo u izbegličke kolone na put bez povrtaka preko Bosne i Hercegovine i Republike Srpske do Srbije svojoj braći po etničkoj pripadnosti i veri.
- Moramo priznati da je Republika Srbija tek sa aktuelnom vlašću počela obeležavati i zvanično i oficijalno godišnjicu „Oluje“ i podigla sve to na viši državni nivo. Možemo zahvaliti i doprinosu istorijsko prosvetnih institucija koje su uneli u školske udžbenike istorijske zapise o tom nemilom događaju koji je zadesio krajiške Srbe. Možemo zahvaliti i filmskoj produkciji, jer je čitav događaj obrađen kroz film „Oluja“ gde je prikazano stravično stradanje jednog naroda. Na taj način o svemu je mogla da sazna šira, pa i međunarodna javnost – kazao je Ercegovac.
On je podsetio je i na to da je na kraju rata postignut Dejtonski sporazum o podeli Bosne i Hercegovine gde je stvorena Federacija i Republika Srpska, a samim tim i formalno je prestala da postoji Republika Srpska Krajina. Na kraju je teritorija Republike Srpske Krajine pripala Hrvatskoj, a Krajišnici su ostali u Srbiji.
Hrvatska „Oluju“ obeležava kao Dan pobede i smatra je oslobodilačkom akcijom, dok se u Srbiji i Republici Srpskoj ona označava zločinačkom i najvećim egzodusom Srba koji se dogodio u Evropi posle Drugog svetskog rata.
Slađana Aničić Ilić