POVODOM SVETSKOG DANA IZBEGLICA Linta: Konstantno kršenje ljudskih prava prognanih Srba u Hrvatskoj, BiH i AP Kosovo i Metohija
BEOGRAD: Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta istakao je povodom Svetskog dana izbeglica da se konstantno krše ljudska prava prognanih Srba u Hrvatskoj, Federaciji BiH i na AP Kosovu i Metohiji.
"Vlasti u Zagrebu, Sarajevu i Prištini planski opstruišu rešavanje pitanja otete imovine i stečenih prava, naknade štete za uništenu imovinu i brojnih drugih problema prognanih Srba u cilju legalizacije etničkog čišćenja", istakao je Linta.
Ona je naveo da Srbija treba da insistira na sprovođenju Aneksa G Bečkog sporazuma o sukcesiji pod nazivom "Privatna svojina i stečena prava", saopštila je Informativna služba Saveza Srba iz regiona.
"U njemu jasno stoji da svim građanima i pravnim subjektima moraju biti vraćena i zaštićena prava koja su imali na dan 31. decembar 1990. godine, a svi ugovori sklopljeni pod pritiscima i pretnjama moraju biti proglašeni ništavnim", ukazao je Linta.
Podsetio je da je Sporazum o pitanjima sukcesije potpisan 2001. godine u Beču od strane predstavnika država koje su nastale na području bivše Jugoslavije, kao i da je stupio na snagu u junu 2004. godine nakon ratifikacije u parlamentima SR Jugoslavije, Slovenije, BiH, Makedonije i Hrvatske.
"Po međunarodnom pravu i Ustavima, država naslednica bivše Jugoslavije ima jaču pravnu snagu od domaćih zakona. Nažalost, za razliku od ostalih aneksa koji su realizovani u većoj ili manjoj meri, pomenuti ankes G je i dalje mrtvo slovo na papiru.
Pored toga, jedan broj prognanih Srba nije rešio probleme u procesu integracije. Postoji više od 9.000 prognaničkih porodica iz Hrvatske i Federacije BiH koje su i dalje u statusu podstanara ili žive u neljudskim uslovima. Takođe, ima jedan broj porodica interno raseljenih lica koje nisu rešile stambeno pitanje", izjavio je Linta.
Dodao je da više od 2.000 prognaničkih porodica koje su dobile stanove kroz različite programe (stanovi izgrađeni sredstvima italijanske Vlade i japanske Vlade, socijalno stanovanje u zaštićenim uslovima, drugi donatori) i dalje nemaju pravo otkupa svojih stanova u skladu sa odredbama zakona o izbeglicama.
"U pitanju je dugogodišnja diskriminacija pomenutih porodica", istakao je Linta.
On je pozvao Komesarijat za izbeglice i migracije da što pre raspiše javne pozive za stanove, sesoka imanja, građevinski materijal i montažne kuće za prognana lica koja su i dalje podstanari, kao i da aktivno pomogne i doprinese u rešavanju pitanja otkupa stanova.
"Srbija treba da reši stambeno pitanje svih prognaničkih porodica kako je to predviđeno Regionalnim stambenim programom čija je realizacija počela još 2012. godine", poručio je Linta.