U KANTONU SARAJEVO EPIDEMIJA ZARAZNE BOLESTI! Obolevaju i ljudi i životinje, preduzete hitne mere!
Ministar zdravlja Kantona Sarajevo Enis Hasanović doneo je odluku kojom je proglašena epidemija leptospiroze u Kantonu Sarajevo, saznaje Raport.
Za vreme trajanja epidemije zarazne bolesti Leptospiroze preduzimaju se mere predviđene Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05), i to kako sledi: prijavljivanje, epidemiološko ispitivanje, nadzor nad obolelim osobama, zdravstveno prosvećivanje stanovništva, pojačana protivepidemijska deratizacija, vanredna dezinfekcija vozila javnog prevoza, pojačano pranje ulica i trotoara, povećana higijena parkova i odvoz smeća, usmereni inspekcijski nadzor od strane Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kao i provođenje drugih mera koje naredi Ministar zdravstva Kantona Sarajevo odnosno Vlada Kantona Sarajevo, a po preporukama Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
Šta je leptospiroza
Leptospiroza je bakterijska infekcija od koje obolevaju i životinje i ljudi. Uzrokuje je bakterija iz roda Leptospira. Bolest je rasprostranjena u celom svetu.
Kod ljudi uzrokuje širok spektar simptoma, ali može proteći i bez kliničkih simptoma i znakova bolesti. Simptomi koji se mogu javiti su: visoka temperatura, glavobolja, bolovi u stomaku, bolovi u mišićima, povraćanje, žutilo kože i beonjača, proliv ili osip. Kod nelečenih bolesnika može doći do oštećenja bubrega, upale moždanih ovojnica (meningitisa), oštećenja jetre i respiratornih poremećaja. U težim slučajevima moguć je i smrtni ishod. Leptospire uzrokuju promene na sitnim krvnim sudovima, ćelijama jetre i bubrega, gde se i odvija patološki proces. Bolest se može pojaviti u nekoliko kliničkih oblika:
febrilni oblik (opšti infektivni simptomi - povišena temperatura, glavobolja, malaksalost, slabost)
gastroenterični oblik (opšti infektivni simptomi sa povraćanjem i prolivom)
ikterični oblik (pojava žutice je češća kod Vajlove bolesti, ali može i kod benignih oblika leptospira)
nefritični oblik (znaci oboljenja bubrega)
meningealni oblik (znaci oštećenja moždanih opni)
kombinacija više sindroma (tipično za Vajlovu bolest)
To je najčešće profesionalno oboljenje osoba koje su izložene zaraženoj vodi zbog prirode svog posla (farmeri, rudari, ribari, veterinari, vojnici, radnici u klanicama, radnici na pirinčanim poljima) ili rekreativcima (kupačima, kamperima i sportistima). Obolevaju osobe koje su izložene površinskim, mirnim stajaćim vodama (bare, jezera, mirni rukavci reka, kanali, potoci) zaraženim urinom domaćih i divljih životinja.
Vodu zaražavaju bolesne životinje koje najčešće nemaju nikakve simptome i znakove bolesti.
Bolest ima sezonski tok sa najvećim brojem obolelih u letnjim mesecima. Bolest se prvo pojavljuje u vidu sporadičnih slučajeva među osobama koje su slučajno izložene izvorima zaraze ili se kreću po aktivnom prirodnom žarištu, a mogu nastati manje ili veće epidemije.
Leptospire žive u površinskim vodama i kao paraziti i kao komenzali kod kičmenjaka. Patogene su i za životinje i za ljude. Temperatura od 50°C ih ubija u toku 10-60 minuta, a 60°C za 10 sekundi. U površinskim vodama prežive po nekoliko nedelja, a sušenje ih brzo ubija.
Zaražavanje kod ljudi nastaje posrednim ili neposrednim dodirom sa zaraženim domaćim ili divljim životinjama (divlji glodari su veoma značajni jer predstavljaju rezervoar leptospira).