Arsenal u sefu bivšeg predsednika: Milo Đukanović prekršio zakon, krio 11 komada vatrenog oružja
PODGORICA: Bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio je odredbe Zakona o sprečavanju korupcije jer u redovnom godišnjem Izveštaju o prihodima i imovini za 2022. godinu nije prijavio vlasništvo nad 11 komada vatrenog oružja, utvrdila je Agencija za sprečavanje korupcije Crne Gore (ASK).
Kako se navodi u odluci koju je ASK donela 23. juna 2026. godine, Đukanović je Agenciji dostavio nepotpune i netačne podatke o svojoj imovini, iako je bio dužan da prijavi svu pokretnu imovinu za koju postoji obaveza registracije kod nadležnih organa, prenosi RTCG.
Prema dokumentaciji, Đukanović kao pokretnu imovinu za koju je propisana obaveza registracije nije naveo čitav arsenal oružja različitih marki i kalibara. Postupak je pokrenut po službenoj dužnosti nakon provere navoda i podataka iz službenih evidencija.
Šta se sve nalazi u neprijavljenom arsenalu: Među neprijavljenim oružjem nalaze se modeli pušaka „merkel 140E” i „merkel K1”, pištolji i revolveri „smith & wesson”, „beretta”, „caracal”, „magnum research desert eagle” i „zastava CZ99”, „north american arms” mini revolver, kao i dva komada vatrenog oružja bez navedene kategorije, marke, modela i kalibra.
Đukanovićev punomoćnik je u pisanom izjašnjenju dostavljenom Agenciji istakao da stranka ne spori vlasništvo nad navedenom imovinom, ali je naglasio da nije postojala namera skrivanja oružja niti izbegavanja zakonskih obaveza. Odbrana je ukazala i na „procesne nejasnoće” s obzirom na protok vremena od pokretanja postupka, tvrdeći da je nastupila zastarelost.
Međutim, Agencija je ove navode odbila, ocenjujući da rokovi za pokretanje postupka nisu istekli. ASK je obrazložila da se od javnog funkcionera koji obavlja visoku funkciju očekuje viši standard postupanja i transparentnosti u odnosu na prosečne građane.
U odluci se ističe da se neprijavljivanje 11 komada vatrenog oružja ne može tretirati kao običan previd, naročito imajući u vidu vreme koje je Đukanović proveo na javnim funkcijama i činjenicu da su propisi o izveštajima o imovini i prihodima u primeni poslednjih 20 godina. Dodaje se i da namera nije konstitutivni element odluka kojima se utvrđuje kršenje Zakona o sprečavanju korupcije.
ASK je, pozivajući se na tada važeći i sadašnji Zakon o sprečavanju korupcije, navela da su javni funkcioneri dužni da u izveštajima dostave tačne i potpune podatke, uključujući i pokretne stvari za koje postoji obaveza registracije. Agencija je zaključila da Đukanović nije postupao sa „posebnom pažnjom, savesnošću i odgovornošću”, koju zahteva njegova tadašnja funkcija predsednika države.
Protiv ove odluke Đukanović može da pokrene pravni spor pred Upravnim sudom Crne Gore u roku od 20 dana od dana prijema rešenja.