ONI KOJI IMAJU DOBRE PLATE I RADNICI U DRŽAVNI FIRMAMA SU NAJSREĆNIJI Rezultati istraživanja pokazuju KO JE SREĆAN NA SVOM POSLU
ZAGREB: Među radnicima u Hrvatskoj najsrećniji su oni koji primaju velike plate, rade u državnim firmama, u delatnostima marketinga, PR-a i ljudskih potencijala, kao i oni koji žive u Istri i na Kvarneru, pokazalo je istraživanje koje je danas objavio portal MojPosao.
U istraživanju u kojem je učestvovalo više od 3.000 građana, portal se bavio uticajem obrazovanja na sreću radnika, ali i plata, a od ispitanih oko 50 posto ih je reklo da se smatra srećnima, 34 posto ni srećno ni nesrećno, a 16 posto je reklo da je nesrećno.
Od srećnih radnika, 65 posto je onih koji su u samom vrhu po plati ili u gornjih 10 posto primanja. Među nesrećnima 28 posto ih je s najmanjim platama, to jest u donjih 10 posto plaća, ali ih je i tu više srećnih, oko 40 posto.
Među onima u samom vrhu po zaradi, nesrećnih je gotovo četiri puta manje nego među onima s najmanjim platama.
Prema vrsti posla, u marketingu, oglašavanju i PR-u je gotovo dve trećine ispitanika ili 64 posto reklo da je srećno. Slede ih kolege iz područja ljudskih potencijala (60 posto), pa radnici u sektorima osiguranja, zaštite i sigurnosti (59 posto). U medicini i socijalnoj zaštiti srećnih je 55 posto, a slično je i u obrazovanju i nauci, 52 posto, pokazalo je istraživanje.
S druge strane, najmanje zadovoljnih ima u saobraćaju i logistici, gde je srećno samo 40 posto ispitanika. Sledi građevina sa 41 posto, mašinstvo i turizam i ugostiteljstvo sa po 43 posto.
Istraživanje je pokazalo i da su zaposleni u državnim firmama u proseku zadovoljniji nego oni u privatnim, pa se njih 56 posto smatra srećnim, dok taj postotak u privatnim preduzećima je 48 posto.
Ipak, u državnim firmama istovremeno imali više nesrećnih, 20 posto, a u privatnim je takvih manje, 17 posto.
Istraženo je i koliko životna dob radnika utiče na sreću i pokazalo se da su ljudi najsrećniji u srednjoj starosnoj dobi. Tako među onima između 25 i 45 godina, više od polovice ispitanika, 53 odnosno 52 posto kaže da su srećni ili čak jako srećni.
Ali, upravo u toj dobi, kao i nakon 55. godine, pronalazi se i najviše onih koji priznaju da su nesrećni - njih 17 posto.
Obrazovanje je, navodi se, takođe bitno za sreću jer je najviše zadovoljnih među onima sa višim stepenom obrazovanja, i to posebno magistri struke, kojih je 55 posto, dok je nesrećnih 13 posto.