DA LI ĆE EVROPA USPETI DA NAPRAVI BORBENI DRON? Projekat je predstavljen, poleteće za dve godine a upravljaće ga veštačka inteligencija
U trenutku kada se globalno bezbednosno okruženje ubrzano menja, evropska odbrambena industrija čini se da je dobila svoj najambiciozniji projekat u poslednjoj deceniji – CA-1Europa, novi bespilotni borbeni avion koji razvija kompanija Helsing u saradnji sa nemačkim proizvođačem sportskih i aviona za obuku Grob.
Projekat je svečano predstavljen 25. septembra u Tusenhausenu u Bavarskoj, svega nekoliko meseci nakon što je Helsing preuzeo Grob od prethodnih vlasnika.
Ono što je fascinantno je da je Helsing ovu letelicu osmislio i predstavio u okviru samo 14 nedelja tehnološke studije, što ukazuje na ubrzani razvojni ciklus u poređenju sa tradicionalnim vojno-industrijskim projektima.
Prvi let planiran je za 2027. godinu, dok se ulazak u operativnu upotrebu očekuje u roku od četiri godine, prema navodima kompanije.
“Proizvodna verzija očekuje se u upotrebi u naredne četiri godine”, navodi Helsing. Dodaju da sarađuju sa vodećim partnerima u evropskoj vazduhoplovnoj industriji, sa fokusom na “skalabilnost i otpornu evropsku proizvodnu i logističku mrežu”.
Preuzimanje Grob Aircraft
Helsing je ranije ove godine kupio Grob, kompaniju sa više od pola veka tradicije u proizvodnji jedrilica i manjih aviona, uključujući i G120 seriju koje koriste i neka ratna vazduhoplovstva u obuci pilota. Prethodni vlasnici bili su H3 Aerospace, a proces preuzimanja je formalno završen u julu 2025. godine.
Volfgang Gamel, generalni direktor Grob Aircraft i Helsinga za Nemačku, ocenio je saradnju kao primer težnje ka tehnološkom suverenitetu – iz Evrope, za Evropu. On je dodao: „Partnerstvo je savršeno. Grob ima decenije iskustva i globalno je priznat u izradi lakih, izdržljivih kompozitnih aviona – idealne platforme za ono što nameravamo da postignemo.“
Prema rečima Torstena Raila, suosnivača i izvršnog direktora Helsinga, saradnja sa Grobom prethodila je formalnom preuzimanju: „Saradnja na projektu Europa počela je pre akvizicije – veoma smo blisko radili sa Grobom. To nas je ubedilo da je kombinacija odlična, što se i pokazalo tačnim.“
Šta je CA-1Europa
CA-1Europa je jednomotorna letelica, sa maksimalnom poletnom masom od 4.000 kilograma, dužinom trupa od 11 metara i rasponom krila od 10 metara. Dimenzije i masa je stavljaju u klasu sličnu ranijim razvojnim varijantama američkog Collaborative Combat Aircraft programa, ali avion je osmišljen i proizveden u evropskim okvirima.
Vazduhoplov je projektovan za visoke podzvučne brzine i za operacije u složenim ili neprijateljskim vazdušnim prostorima. Proizvođač navodi da je ovaj UCAV „inženjerski dizajniran za potpuno autonomne operacije u neprijateljskim okruženjima“ i da će „platforma pružati precizno dejstvo kroz napredne AI i sposobnosti preživljavanja“.
Izbor motora za letelicu je već napravljen, ali kompanija još nije javno objavila koji model će se koristiti. Stephanie Lingeman, direktor za programe u Helsingu, navodi da će testiranja letelice biti izvođena direktno u Tusenhausenu, što će „dati mogućnost da kontinuirano testiramo i unapređujemo, i da razvijamo avion na brz i ekonomičan način“.
Modularnost i misije
CA-1Europa je dizajniran sa modularnim trupom, što omogućava brzu integraciju različitih senzora, sistema za samoodbranu, elektronskog ratovanja i druge opreme. Platforma može da izvršava misije samostalno ili u okviru roja (jata) bespilotnih letelica, što otvara mogućnosti za masovno korišćenje u raznim scenarijima.Helsing navodi da će sistem omogućiti brzu ugradnju novih senzora i softverskih aplikacija. Avion je kompatibilan sa Command-and-Control sistemom Helsinga, što omogućava planiranje, praćenje i nadzor kompleksnih autonomnih misija.
Centaur AI – autonomija u srcu letelice
Suština CA-1Europa leži u Centaur AI tehnologiji, autonomnom „pilotu“ koji upravlja avionom. Centaur je razvijen tokom prethodne četiri godine i već je testiran u saradnji sa švedskim Gripenom, omogućavajući autonomnu kontrolu leta i izvršenje misija.
“Verujemo da, zbog pretnji koje dolaze i nezavisnosti koja nam je potrebna, Evropa mora moći da kontroliše softver i kada se on ažurira“, decidan je Rail.
„Pretnja koja dolazi sa istoka je neposredna“, dodaje on, aludirajući na delovanje Rusije i Kine. „Moramo osećati hitnost i shvatiti da ovo mora što pre da se nađe u vazduhu i započne u upotrebu.“ Operativni UCAV koštaće „samo deo cene borbenog aviona“, dodaje on.
Stephanie Lingeman ističe da je budućnost borbenog vazduhoplovstva u tzv. attritable sistemima, gde softver i veštačka inteligencija igraju ključnu ulogu: „CA-1Europa ima autonomiju u svom srcu.“
Enders: Za nekoliko godina, piloti bez AI neće ni uzleteti
Razvoj CA-1Europa dolazi u trenutku kada evropske države intenzivno povećavaju odbrambene budžete i traže nezavisnost u ključnim tehnologijama. Rail je naglasio da postoji osećaj hitnosti u procesima i da se sada mogu primetiti značajna poboljšanja u brzini implementacije sistema:
„Znamo da moramo da razvijemo ove sisteme da bi služili kao odvraćanje.“Premijer Bavarske Markus Zeder ocenio je projekat kao „ključnu buduću kompetenciju“ i dodao: „Moramo značajno povećati naše odbrambene kapacitete. Bavarska je posvećena odbrani i radićemo na tome da što više ugovora dođe u našu pokrajinu.“
Takođe, na događaju predstavaljanja, kopredsedavajući kompanije Tom Enders je primetio:
„Osnivači Helsinga bili su prvi u Evropi koji su prepoznali da AI može revolucionisati sve u vojsci.“ Opisujući kompaniju kao „bavarski jednorog“, bivši izvršni direktor EADS-a i Airbusa upoređuje potencijal Helsinga – koji je osnovan u martu 2021. – sa start-apom Airbusa iz 1970. godine. „Za nekoliko godina, piloti borbenih aviona bez AI neće ni poleteti“, tvrdi on.
Testiranje i proizvodnja
Planirano je da CA-1Europa bude testiran u Tusenhausenu, čime se omogućava kontinuirano unapređenje i prilagođavanje letelice. Helsing kombinuje svoj AI autonomni sistem sa iskustvom Grob Aircrafta u proizvodnji lakih kompozitnih aviona, čime se dobija platforma pogodna za masovnu proizvodnju i skalabilne operacije.
CA-1Europa je prvi ozbiljan pokušaj evropske industrije da razvije sopstveni autonomni bespilotni borbeni avion nove generacije, sa veštačkom inteligencijom u srcu koncepta i modularnim dizajnom. Projekat odražava težnju ka tehnološkom suverenitetu Evrope kao odgovor na aktuelne geopolitičke izazove, uključujući pretnje sa istoka, ali i američku tehnološku i vojnu dominaciju, koja je u različitim oblicima prisutna od kraja Drugog svetskog rata, uprkos savezništvu.
Aero.rs