NOVO UPOZORENJE IZ DANSKE Rusija bi mogla da izvede napad na članicu NATO-a
Rusija bi u narednim mesecima mogla da izvede ograničeni vojni napad na jednu ili više članica NATO-a koje se graniče sa Rusijom, ocenila je danska vojna obaveštajna služba, navodeći da je rizik od takvog scenarija i dalje mali, ali da raste.
Danska obaveštajna služba je navela u izveštaju da bi Rusija mogla da izvede napade dugog dometa na infrastrukturu NATO-a koja podržava Ukrajinu ili ograničeni upad u susednu zemlju sa manjim brojem vojnika, koji bi eventualno delovali bez oznaka, prenosi Gardijan.
Izveštaj je objavljen nekoliko sati nakon požara na Starlink satelitskoj stanici u centralnoj Poljskoj, koji su lokalne vlasti opisale kao "čin sabotaže".
Zamenik poljskog premijera i ministar za digitalizaciju Kšištof Gakovski rekao je da je požar, koji je tokom noći izbio u Mazovjeckom vojvodstvu, u centralnoj Poljskoj, namerno izazvan kako bi stanica bila onesposobljena, čime je prekinut pristup internetu određenom broju institucija, uključujući ukrajinsku vojsku.
Gakovski je rekao da još nije utvrđeno ko je odgovoran za požar, ali da "mnogi znaci ukazuju na to da je to u skladu sa novom ruskom doktrinom napada".
On je ocenio da incident predstavlja deo hibridnog rata.
Starlink je postao važan deo komunikacione infrastrukture ukrajinske vojske, a incident u Poljskoj dogodio se u trenutku kada se širom Evrope istražuje niz slučajeva sumnjivih ruskih sabotaža infrastrukture koja podržava Ukrajinu, navodi list.
Nemačka je ranije ovog meseca javno optužila Rusiju za pokušaj napada dronom na aerodrom Lajpcig/Hale, dok se moguća povezanost sa Moskvom ispituje i u slučajevima požara u fabrikama dronova i sabotaža železničke infrastrukture.
Rusija je negirala umešanost u takve napade.
Danska obaveštajna služba upozorila je da bi Rusija u narednim mesecima mogla da intenzivira hibridne napade na evropske zemlje, uz "ozbiljnije posledice", uključujući razorne sajbernapade kojima bi bile ugrožene ključne društvene funkcije i sabotaže sa visokim rizikom po ljudske živote.
Prema navodima izvora upoznatog sa razmišljanjem u Moskvi, rusko vojno rukovodstvo veruje da su neke članice NATO-a direktno uključene u rat protiv Rusije, ne samo isporukom oružja i obaveštajnih podataka Ukrajini već i pomaganjem u usmeravanju projektila i dronova.
Zbog toga, prema tom izvoru, u Moskvi smatraju da NATO već vodi hibridni rat protiv Rusije i da Rusija ima pravo da odgovori na isti način.
Danska služba ocenjuje da je veoma malo verovatno da će Rusija pokrenuti otvorenu invaziju na neku članicu NATO-a, ali upozorava da takav scenario ne može potpuno da se isključi.
Moskva bi, prema proceni, mogla da pokuša da testira član 5 Severnoatlantskog ugovora, kojim se predviđa kolektivna odbrana članica, posebno ukoliko proceni da Sjedinjene Američke Države nisu u mogućnosti ili ne žele da podrže evropske saveznike u eventualnom sukobu sa Rusijom.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je juče na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija da Rusija i dalje predstavlja pretnju zemljama izvan Ukrajine, uključujući Moldaviju, Poljsku i baltičke države, kao i da "ne poštuje" suverenitet zemalja na južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.