Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

VEK OPSTANKA

BAJMOK OBELEŽAVA 80 GODINA KOLONIZACIJE Potomci Solunaca čuvaju uspomenu na svoje pretke i selo koje su izgradili

22.10.2025. 12:29 12:31
Piše:
Izvor:
Dnevnik/ S. Iršević
2
Foto: subotica.info

Kao stablo sa dubokim korenima koje probija i najtvrdlju stenu, tako potomci Solunskih dobrovoljaca u Bajmoku i dalje stoje uspravno, čuvajući sećanje na svoje pretke i selo koje je niklo iz njihove borbe i žrtve.

Od 20. do 22. oktobra obeležavaju 80 godina od kolonizacije,  sami, dostojanstveno, bez ikakve moralne ili materijalne podrške.

Programom koji je organizovalo udruženje "Matice doseljenika" predviđeno je nekoliko manifestacija koje će podsetiti na značaj ovog jubileja. U ponedeljak  20.oktobra održana je komemoracija i likovno-umetnička kolonija sa simboličnim nazivom "Potomci doseljenika - potomci iz Like. Ispred spomenika-skulpture „Baklja sećanja“ vajarke Ane Bešlić, održan je prigodan program sećanja. 

Vence su položili predstavnici grada,  Mesne zajednice Bajmok, SUBNOR-a Subotice i Bajmoka, kao i Udruženja ratnih dobrovoljaca i njihovih potomaka “Kralj Petar I”. U programu su učestvovali i ućenici OŠ „Vuk Karadžić“ Bajmok ito: Lena Stipanović i Maša Prčić "Divnom pesmom" i "Zavičajem". Izvdene su i partizanskih i sovjetskih pesama u interpretaciji Aleksandra Tokovića i Jasne Vasić.

21. oktobar održan je  za parastos žrtvama fašističkog terora u Drežnicima u 18 časova, čime se ne zaboravlja stradanje koje je obeležilo ovaj narod. 22. oktobar u 19 časova biće održana svečana akademija povodom 80 godina kolonizacije.

Program podržavaju Grad Subotica, Pokrajinski sekretarijat za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova, Opština Bački Vinogradi, ali i lokalne organizacije Zapoljualnih boračkim i socijalnih pitanja.

Potomci onih koji su se borili na Solunskom frontu, koji su svoje živote dali za slobodu, danas prepušteni sami sebi. Simbolika stabla sa slike plakata,  sa jakim korenima usađenim u obris teritorije  govori više od reči: opstajemo uprkos svemu, sami, ali ponosni.

Osamdeset godina kolonizacije nije samo broj. To je priča o opstanku, dostojanstvu i neugasivoj volji naroda koji, iako zaboravljen, ne odustaje od čuvanja svoje istine i identiteta.

Izvor:
Dnevnik/ S. Iršević
Piše:
Pošaljite komentar