MAĐARSKA VLADA REKONSTRUIŠE PRELAZ HERCEGSANTOVO-BAČKI BREG Olakšanje za Horgoš i Kelebiju, odluka se čekala decenijama
Najava nove vlade Mađarske da se konačno uđe u rekonstrukciju njihovog dela graničnog prelaza Hercegsantovo-Bački Breg sa Srbijom, odluka je koja se na severozapadu Bačke decenijama unazad čekala.
Kako su izvestili tamošnji mediji, na osnovu Fejsbuk objave Davida Vitezija, novog mađarskog ministra saobraćaja i investicija u narednim nedeljama biće raspisan javni poziv za građevinske radove namenjene potpunoj rekonstrukciji ovog graničnog prelaza.
Vitezi je napisao da će nakon ove modernizacije granični prelaz biti otvoren i za teretni saobraćaj, uz neprekidno radno vreme od 24 časa. Izgradiće se posebne trake za kamione i autobuse, proširiće se kapacitet za putnička vozila, napraviće se parking za 40–42 kamiona, a biće omogućeno i prelaženje za pešake i bicikliste. Kako je na ovom graničnom prelazu do sada bio omogućen saobraćaj, pored putničkih vozila i autobusa, samo teretnim vozilima do 3,5 tona nosivosti, rekonstrukcija prelaza Hercegsantovo-Bački Breg će omogućiti dramatično rasterećenje prelaza kod Horgoša i Kelebije, odnosno prelaza Reske i Tompa sa mađarske strane.
Malogranično preko Rastine i Bajmoka
Dok je prelaz Bački Breg od svog nastanka otvoren 24 sata dnevno, isključivo za putnički i autobuski saobraćaj, te teretni saobraćaj do 3,5 tone nosivosti, malogranični GP Rastina-Bačsentđerđ namenjen isključivo putničkom saobraćaju otvoren 2018. radi samo od 07 do 19 sati, baš kao i Somboru obližnji prelaz Bajmok – Bačalmaš.
Kada se u tu međunarodnu saobraćajnu „jednačinu” ubaci i očekivanje završetka brze saobraćajnice „Osmeh Vojvodine” od prelaza sa Mađarskom kod Bačkog Brega i Rumunijom kod Srpske Crnje i njena interkonekcija sa srpskim Koridorom 10 i mađarskim auto-putem M5, lako je zaključiti koliko će konačna i potpuna prenamena prelaza Bački Breg - Hercegsantovo u putničko-teretni prelaz ubrzati saobraćaj sever-jug.
Upravo višedecenijsko zapostavljanje ovog graničnog prelaza, pretežno od strane mađaskih vlasti, u ovdašnjoj javnosti se predstavljalo kao jedan od razloga ekonomskog zaostajanja Sombora za Suboticom i pretvaranjem grada koji je nekada bio administrativni, kulturni i ekonomski centar za Suboticu pa i Novi Sad, u saobraćajno „slepo crevo” Srbije. Pre više od jedne decenije, zahvaljujući EU prekograničnom projektu rekonstruisan je i proširen put od Bačkog Brega do Sombora, ali i pored toga njegovi gabariti i propusna moć nisu bili dovoljni da bi se povećala propusnost graničnog prelaza, odnosno prenamena u teretni granični prelaz.
Potreba za tako nečim je jasno vidljiva ako se zna da bi „teški transport” i preko ovog prelaza predstavljao olakšanje za Horgoš preko kojeg, u sezoni, dnevno pređe preko 40.000 vozila usled čega se stvaraju višesatne gužve i zastoji.