Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

NESUĐENA CRNOGORSKA NEVESTA Milica Stojadinović Srpkinja osvajala srca perom i verom

03.11.2025. 11:47 11:47
Izvor:
Dnevnik
Милица Стојадиновић Српкиња
Foto: L. Radlovački, fotografija iz leksikona "Znameniti Srbi 19. veka III" iz 1904. godine

Pesmotvorka, večna ljubavnica srpstva i Vrdnička vila Milica Stojadinović Srpkinja prva je srpska književnica, rođena u Bukovcu 6. jula 1830. godine u svešteničkoj porodici, ali je od prve godine života živela u Vrdniku.

Vuk Stefanović Karadžić ju je zvao „svojom kći iz Fruške”, dok je Njegoš bio opčinjen Milicom, stalno govoreći: „Ja pojeta, ona pojeta, da nijesam kaluđer, eto kneginje Crnoj Gori!” Ni knez Mihailo nije bio ravnodušan prema pesnikinji, štaviše zaštitnički se ophodio prema njoj i prvenstveno joj je bio odani prijatelj.

Милица Стојадиновић Српкиња
Foto: List Putnik - ilustracija Milice Stojadinović - sveska 3 - 1862 godina

Čak postoje i navodi da je čak i Jovan Subotić silazeći sa svoje visine slavom ovenčanoga pesnika i govorio sa njom kao jednak sa jednakim. Svoje spisateljske poduhvate potpisivala je punim imenom i prezimenom, dodajući i reč „Srbkinja”, ukazujući na jak nacionalni osećaj.

Kako je u svojim pismima navodila, Srbiju je nazivala „svojom pravom otadžbinom”, govoreći za nju kao „malo čislo u slobodi”, taj „odlom od velikog carstva”, dragu zemlju gde „slobode drvo cveta”, dragocenu zalogu bolje budućnosti narodne.

Милица Стојадиновић Српкиња
Foto: F. Bakić

Međutim, kao i svi pesnici njenog doba, Milica Stojadinović Srpkinja veliča spomene stare slave i sjaja, Dušana i njegove pohode i pobede; te tuguje nad grobovima gde su pokopane srpske nade, i plače nad Kosovom, „nad mrtvom glavom čestitoga Kneza i plahoga Miloša Obilića”, veličajući uskrs srpskog naroda, Karađorđa, Hajduk Veljka, Miloša Obrenovića.
Ova neustrašiva dama sa Fruške gore bila je prva žena ratni izveštač tokom bombardovanja Beograda (1862).

Kada je reč o njenom obrazovanju, Milica je završila Višu devojačku školu u Petrovaradinu gde je naučila nemački i slovački jezik, kao i da svira gitaru. Kasnije je sama naučila francuski i italijanski.

Pred kraj života napušta Vrdnik i prelazi u Beograd, gde je i umrla 25. jula 1878. godine, potpuno zaboravljena u siromaštvu.

Projekat „Žene Vojvodine koje su pisale istoriju“ realizuje Dnevnik Vojvodina Press, a sufinansiran je iz budžeta Ministarstva informisanja i telekomunikacija. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Izvor:
Dnevnik
Pošaljite komentar