Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

STRANICE KOJE SU OBLIKOVALE SUDBINU Tragična priča o prvoj grafičarki Subotice

03.07.2025. 10:48 11:05
Piše:
Izvor:
Dnevnik / S.I.
комбо
Foto: Svetalana Kolović / Gradski muzej Subotica

Četiri broja engleskog časopisa "The Studio" iz 1913. i 1914. godine čuvaju se u Gradskom muzeju Subotica kao svedočanstvo o talentovanoj umetnici čija je životna priča prekinuta u najcrnjem periodu evropske istorije.

U tišini muzejske biblioteke Gradskog muzeja Subotica, između redova knjiga i časopisa, krije se priča koja spaja umetnost i tragediju, nadu i strahote rata. Četiri uvezana broja prestižnog engleskog časopisa "The Studio" sa potpisom Klare Gereb predstavljaju mnogo više od običnih publikacija - oni su poslednji tragovi jedne izuzetne žene koja je postala simbol izgubljenog talenta.

Predmet meseca koji govori o sudbini

"Predmet meseca za jul su četiri povezana broja engleskog časopisa za umetnost i primenjenu umetnost 'The Studio', od oktobra 1913. do januara 1914. godine", objašnjava Izabela Papdi, bibliotekar Gradskog muzeja Subotica. "Predmet se nalazi u fondu stručne biblioteke muzeja, pod inventarskim brojem 5718."

Ono što ove časopise čini posebnim nije samo njihova retkost - u celoj Srbiji postoji svega nekoliko primeraka ovog prestižnog londonskog časopisa koji je izlazio od 1893. do 1964. godine. Posebnost im daje potpis njihove vlasnice: Klare Gereb, prve primenjene grafičarke Subotice.

су
Foto: Svetalana Kolović / Gradski muzej Subotica

Prozor u svet umetnosti

Klara Gereb, rođena 21. jula 1897. godine u Subotici, bila je žena koja je uspela da se probije u svet umetnosti kada to nije bilo uobičajeno. Njena rodna kuća u centru Subotice danas je dom Zavičajne galerije dr Vinko Perčić - kao da je sama sudbina htela da se umetnost nastavi tamo gde je sve počelo.

"Osam povezanih brojeva ovog časopisa sadrže svojeručni potpis Klare Gereb iz perioda od 1912. do 1914. Uvezena godišta su presvučena šarenim tekstilom sa crvenim, zelenim i žutim lišćem, te horizontalnim crno-belim prugama u pozadini - dezen je mogla izabrati sama vlasnica", dodaje Papdi.

Za mladu Klaru, stranice časopisa "The Studio" predstavljale su prozor u svet evropske umetnosti, inspiraciju i vodič kroz najnovije tokove kreativnosti. Časopis je redovno donosio vesti o izložbama u galerijama širom Evrope i obrađivao teme iz savremenog slikarstva i primenjene umetnosti.

су
Foto: Svetalana Kolović / Gradski muzej Subotica

Ironija sudbine

Posebno je dirljiva činjenica da je upravo u broju 247 iz oktobra 1913. godine - jednom od onih koje je posedovala Klara - istoričarka umetnosti Amelija Sara Levetus objavila detaljni prikaz Državne mađarske kraljevske škole za primenjenu umetnost u Budimpešti.

"Na deset strana je prezentovan istorijat škole, program nastave, odseke, školarinu, stipendije, nastavnički kadar. To znači da je Klara Gereb mogla da se informiše o ovoj ustanovi i njenom međunarodnom značaju upravo iz ovog časopisa", ističe bibliotekar muzeja.

Možda je upravo čitajući ovaj tekst, mlada Subotičanka donela odluku da svoj život posveti umetnosti. Studirala je na toj školi od 1915. do 1919. godine, kada su istorijska previranja prekinula njen boravak u Budimpešti.

Prekinuti san

Klara je nastavila studije u Beču, gde je boravila do 1923. godine. Vratila se u Suboticu kao obrazovana umetnica, udala se 1927. za Lajoša Fenjveša, suvlasnika dnevnog lista "Bácsmegyei Napló" i štamparije "Minerva". Činilo se da je život konačno krenuo pravim tokom.

Međutim, crni oblaci su se ponovno nadvili nad Evropom. Godine 1944, Klara je deportovana u Aušvic sa svoje dvoje dece - petnaestogodišnjom ćerkom Esterom i trinaestogodišnjim sinom Ištvanom Jožefom. Nijedna od njih troje nije preživela strahote koncentracionog logora.

Dragoceno svedočanstvo

"Izložba 'Memento Klara Gereb (1897–1944)' je otvorena u Gradskom muzeju Subotica 16. maja 2014, već na novom mestu muzeja, u zgradi u kojoj je živela umetnica sa suprugom i decom. Sada se u toj zgradi nalaze i neki od njenih umetničkih radova i ličnih predmeta, kao što su brojevi pomenutog časopisa", objašnjava Papdi.

су
Foto: Svetalana Kolović / Gradski muzej Subotica

Prema elektronskom katalogu COBISS , u Srbiji postoji još brojeva časopisa "The Studio" u biblioteci Arhitekstonskog fakulteta u Beogradu, četiri broja u biblioteci Jugoslovenske kinoteke u Beogradu i jedan broj iz 1913. u Biblioteci Matice srpske iz Novog Sada.

"Niska zastupljenost u navedenim domaćim bibliotekama povećava značaj brojeva u biblioteci Gradskog muzeja Subotica", zaključuje bibliotekar.

Stranice časopisa "The Studio" koje je nekada listala Klara Gereb danas su više od istorijskih dokumenata - one su svedočanstvo o snovima koji se nikada nisu ostvarili, o talentima koji su ugašeni, ali i o snazi sećanja koje odbija da dopusti zaborav.

Predmet meseca Gradskog muzeja Subotica za jul 2025. godine može se videti u stručnoj biblioteci muzeja. Više informacija o radu muzeja i izložbama na zvaničnoj stranici institucije.

Projekat „Žene Vojvodine koje su pisale istoriju“ realizuje Dnevnik Vojvodina Press, a sufinasiran je iz budžeta Ministarstva informisanja i telekominijacija. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Izvor:
Dnevnik / S.I.
Piše:
Pošaljite komentar