ŽUTA KUĆA U SUBOTICI PRE 84 GODINE PRETVORENA U MUČILIŠTE Mladi o antifašizmu i vrednostima za koje su se borili naši preci NIKAD ZABORAVITI
Osamdesetčetiri godine nakon što je Žuta kuća u Subotici pretvorena u mučilište na početku Drugog svetskog rata, mladi Subotičani i stručnjaci za istoriju podsećaju na važnost čuvanja antifašističkih vrednosti i prenošenja budućim generacijama.
"Jako je važno da naglasimo kako su sve te osobe koje su se borile u Drugom svetskom ratu bile ujedinjene oko ideje slobode, mira i blagostanja koje mi danas uživamo", ističe dr Margareta Bašaragin iz Ženskih studija, podružnica Subotica.
"Njihove vrednosti solidarnosti i ljubavi prema bližnjem nadilazile su sve jezičke barijere, razlike u odnosu na nacionalnu pripadnost, veru i sve ostalo."
Prema rečima dr Bašaragin, upravo u tome treba videti poziv nama danas da tako živimo našu savremnost i da takvu savremnost čuvamo i prenosimo sledećim generacijama. Ona naglašava da niko od nas ne poseduje ekskluzivno pravo na obeležavanje ovako mučnih događaja, već je to obaveza i zadatak svakog od nas.
Mladi o važnosti antifašističke borbe
Studenkinja Jovana Filipić izražava zahvalnost što je dobila priliku da govori o ovoj temi i ističe koliko je važno da se mlađe generacije uključe u razgovore o antifašizmu.
"Moja generacija nema mnogo prilike da u formalnom obrazovanju uči o ljudima koji su se borili za našu slobodu", kaže Filipićeva i dodaje:
"Tako da bih ja nešto saznala, o tome morala sam samostalno da istražujem, da preispitujem sve što čujem u svom okruženju. Onda sam upravo na Ženskim studijama u Subotici imala priliku da naučim o životima žena koje su se borile za slobodu“, dodaje ona.
Nasleđe koje obavezuje
Studenkinja posebno ističe žrtvu mladih žena koje su u našem gradu dale živote za slobodu.Posebno je inspiriše Lola Vol.
"Tako je ona, u svom slobodnom vremenu, umesto da istražuje, da se razvija, da se zabavlja u svojim 20 godinama, dala nešto što je mnogo više od ponašanja života koji živi svaki dan, i ostavila nešto nama u nasleđe.Ovaj 15 septembar zaslužuje mogo više i treba svaki dan da se podsetimo ovih žena i vodimo računa kako se odnosimo jedni prema drugima i budemo solidarni, ", kaže mlada aktivistkinja.
Dr Bašaragin naglašava da je važno da mlade generacije, posebno u ovim vremenima izrazitih promena, uključimo u nauk o antifašizmu, jer sloboda i mir nisu stalno date vrednosti.
"Uvek postoji opasnost da u određenom trenutku nam slobode budu oduzete, iz bilo kog razloga, i zbog toga su to vrednosti koje trajno treba da čuvamo i da ih ne uzimamo zdravo za gotovo", upozorava ona.
Jovana Filipić na kraju se zahvaljuje i kaže:
"Hvala našim oslobodiocima što su nam obezbedili da mi idemo nekim putem na koji ne moramo toliko da se spotičemo i padamo, već možemo mirno da hodamo. Ali znamo da se sloboda ne dobija tek tako, već se osvaja, i zato je važno da je čuvamo, zato što mislim da je to naša građanska dužnost."
Ovakvi skupovi podseća nas da antifašističke vrednosti nisu samo istorijska tema, već živi poziv na solidarnost, toleranciju i odgovornost prema budućim generacijama.
Prema podacima Bašaragin oko 88 žena je mučeno u Žutoj kući, a zatvorenica zloglasnog mučilišta u Subotici Magda Bošan Simin koja je sve zabeležila.
Da podsetimo 15. septembra 1941. godine u Žutoj kući koja je nekada bila banka, oformljena je bila obaveštajna centrala nacističke okupatorske vlasti. Tada je usledilo i masovno hapšenje svih stanovnika Subotice koji su se protivili tadašnjem režimu. Na inicijativu dr Margarete Bašaragin, i ove godine je odato dostojanstveno priznanje svim nevino stradalim žrtvama.
Polaganje venaca predstavlja most između prošlosti i sadašnjosti, omogućavajući nam da sećanje na žrtve prenesemo budućim generacijama. Ova komemorativna ceremonija postala je tradicija koja okuplja građane Subotice u zajedničkom obeležavanju jednog od najtamnijih poglavlja istorije našeg grada.
Među zatvorenima bilo je i stotinu žena čija imena je zabeležila Magda Simin Bošan, i sama zatvorenica ovog mučilišta. Među najpoznatijim žrtvama bile su Lola Laura Vol i Magda Rac, hrabre žene koje su postale simboli otpora protiv fašizma. Njihova imena, kao i imena brojnih drugih žrtava, ne smeju biti zaboravljena.
Zgrada je danas spomenik kulture od velikog značaja u kojoj se nalazi Učiteljski fakultet na mađarskom nastavnom jeziku. Ova transformacija simbolizuje pobedu obrazovanja i kulture nad mrakom fašizma, ali ne umanjuje potrebu za sećanjem na stradanja koja su se tu dogodila.