BANJSKI TURIZAM VELIKI POTENCIJAL KANJIŽE Blagodeti vode Čudotvornog bunara u Gradu tišine
KANJIŽA: Temelji banjskog turizma u Kanjiži su začeti početkom prošlog veka, kada je zahvaljujući preduzimljivom poslovnom čoveku Hermanu Grinfeldu (1864-1926) lekovita topla voda iz bunara u varoš dovedena sa pašnjaka Jaraš udaljenog šest kilometara i 1913. godine osnivanjem Akcionarskog društva „Čudotvorni bunar Arteško kupatilo“.
Prepoznat je potencijal tople vode i blata, pa su tradicija i savremeni trendovi u lečenju i rehabilitaciji, obogaćeni drugim vidovima turističke ponude, okosnica turizma u okviru Spacijalne bolnice za rehabilitaciju „Banja Kanjiža“.
Za nastanak banjskog lečilišta u Kanjiži postoje dva verzije, koje se pripovedaju. Jedna je stvarna i druga bajkovita legenda. Kada je voda iz dva bunara na Jarašu bila nedovoljna za napajanje stoke na ispaši, Janoš Sabo Čako, kao izvestilac čobana i pastira, varoškim ocima je 1907. godine predočio zahtev za bušenje novih bunara, pa je odlučeno da se buše dva nova arteška bunara.
Posao su odradile bunardžije iz Hodmezervašarheja, ali voda koja je potekla razlikovala se od vode iz prethodnih bunara – neobično topla, žućkaste boje, mirisala na sumpor i bila zapaljiva i za divno čudo bila pitka! Čobani i čobanice su se kupali u toj vodi i osećali da im ublažava kostobolju i reumatske i druge tegobe, pa se brzo pročulo o lekovitim svojstvima vode.
Ljudi koji su tada više verovali u sujeverje i narodne običaje su isceliteljsku snagu vode tumačili kao čudo, što je iznedrilo legendu koja se rado prepričava, a izvor tople vode nazvan je Čudotvorni bunar! Pastirica Ciganka, ne baš odviše lepa, često je čuvala guske oko bunara i s vremena na vreme zagazila i gacala po bari koja se oko bunara stvarala, pa se i mazala tim blatom. Ne samo da je zalečila bolesnu nogu, već se i neobično prolepšala, toliko da njenim čarima nije mogao da odoli mladi mađarski baron, koji je došao u banju da se odmara, pa se tom devojkom i oženio.
Skulptura devojke je postala i simbol „Banje Kanjiža“, u kojoj se veoma često čeka na mesto ili traži postelja više. Na sve to književnik Laslo Gal, je u vreme boravka na književnim kolonijama idiličnu varoš kraj Tise nazvao „Grad tišine“.
Direktorka „Banje Kanjiža“ Snežana Adžić ističe da je popunjenost kapaciteta u prošloj i ovoj godini oko 85 odsto, a sezona praktično traje preko cele godine. Pacijenti i gosti zbog dobrih uslova i kvalitetnih usluga lečenja, rehabilitacije i oporavka, takođe i zbog odmora, dolaze ne samo iz naše zemlje nego i iz zemalja iz okruženja.
– Od 300 postelja sa koliko raspolaže ustanova, 140 je namenjeno za pacijente sa uputima Fonda za zdravstveno osiguranje, jer se nalazi u mreži zdravstvenih ustanova Srbije, dok je drugi deo na raspolaganju komercijalnim korisnicima koji dolaze o svom trošku. Najviše je pacijenata i gostiju iz Novog Sada, Beograda i šire okoline, a rado dolaze i gosti iz Mađarske, Crne Gore, Rumunije i drugih zemalja. Uz dva lekovita prirodna resursa, lekovitu vodu i lekovito blato naši vrhunski stručnjaci, specijalisti fizikalne medicine, prateće medicinsko osoblje i svi zaposleni brinu se da pacijenti i gosti budu zadovoljni, da iz Kanjiže odu izlečeni i oporavljeni. Leče se pacijenti od akutnog i hroničnog reumatizma i povreda lokomotornog aparata, ili se oporavljaju nakon operacija. Sa velikim uspehom se obavljaju lečenje i rehabilitacija pacijenti sa oboljenjima centralnog i perifernog nervnog sistema. Pored pacijenata sa uputima Fonda za zdravstveno osiguranje, kod nas borave i penzioneri na desetodnevnom oporavku o trošku Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja pa smo ove sezone ugostili 1.000 penzionera – kaže direktorka Snežana Adžić.
Ona dodaje da je veliki broj onih koji dolaze o trošku Fonda PIO, a vraćaju se i često borave o svom trošku jer su zadovoljni uslugama i oporavkom. Pored pacijenata i gostiju koji borave u banjskim hotelima „Akva Marin” i „Abela”, pacijenti iz Kanjiže i okoline koriste mogućnost da terapije obave ambulantno.
U „Banji Kanjiža“ borave i zaposleni iz pojedinih kompanija koje ih šalju na rekreativni preventivni odmor i oporavak. U kanjiškoj ustanovi su se ustalili kampovi za studente sa invaliditetom Novosadskog univerziteta, takođe i kampovi koje za svoje članove organizuju Udruženja distrofičara Južnobačkog okruga i iz Beograda.
Pošto pod jednim krovom uz smeštajne i ugostiteljske kapacitete raspolaže zatvorenim bazenima sa termalnom vodom i sportskom halom, Kanjiža se pokazala kao privlačno mesto za pripreme vrhunskih sportista i kampova u raznim sportovima, koje organizuju klubovi ili sportski savezi. Banjski kompleks je naslonjen na prelepi Narodni park koji ima tradiciju koliko i banja, idealan je za šetnje, a nalazi se i na samom obodu Kanjiže, blizu centra grada, a tu su šetališta kraj Tise i dobra ugostiteljska ponuda.
M. Mitrović
Projekat „Razvoj turizma kroz „cvetanje“ Tise – prirodne lepote i kulturno nasleđe Kanjiže“ realizuje Dnevnik Vojvodina press doo, a sufinansira Opština Kanjiža. Stavovi u podržanom projektu ne izražavaju nužno stavove organa koji je dodelio sredstva.