BICIKLOM KROZ VOJVODINU Uljma - Selo koje se prepolovilo za 50 godina
Do 1965. ovo je selo bilo sedište Opštine Uljma koju su činili još i: Vlajkovac, Zagajica, Izbište, Orešac, Parta, Potporanj, Ritiševo i Šušara.
Posle ukidanja statusa opštine cela njena teritorija sa svim selima je u celini pripojena Vršcu.
Ime mesta se prvi put pojavljuje se pri kraju Turske vladavine (1713), sa 12 domova. Godine 1911. naziv mesta Homokseil, a od 1922. - Uljma.
Na ulazu u selo iz pravca Nikolinaca nalazi se groblje poznato po velikom broju kapela imućnih porodica. Natpis na mermernoj tabli koji je donirao meštanin, profesor dr. Slavk Bata Nešić, govori o tome da je Veliko pravoslavno groblje premešteno na ovo mesto 1955. i “od tada se meštani svih vera sahranjuju na zajedničkom groblju”.
U centru sela nalazi se veliki natpis “Uljma” iza kojeg je impresivna zgrada u kojoj je danas Savet Mesne zajednice a nekada je bilo sedište Opštine Uljma. Odmah pored je i kafić “SFRJ” koji pušta jugoslovensku pop-muziku a na njegovom ulazu je ploča sa reljefom Josipa Broza Tita. Obišao sam i staro zapušteno katoličko groblje koje se nalazi preko puta romskog naselja. Fudbalski klub Uljma osnovan još 1927. za dve godine će proslaviti 100. rođendan. Bio je pred gašenjem pre pet godina ali je zajedničkim naporom meštana ipak opstao.
Uljma je 1716. pripojena vršačkom dištritu temišvarskog Banata i imala je 20 kuća, a 1722. stanovnici sela Izbište su zbog oskudice vode hteli da se preseli u Uljmu. U jesen 1739. prilikom jednog od upada u Banat - 300 Turaka je silom od stanovništva otelo letinu.
1773. Uljma je dodeljena Ilirskoj, a 1776. Nemačko-banatskoj graničarskoj regimenti. Austrijski carski revizor Erler je 1774. konstatovao da mesto “Ulma” pripada Vršačkom okrugu i distriktu. Selo je bilo militarskog (graničarskog) statusa a stanovnici Srbi. 1778. sazidana je bogomolja i započelo je vođenje crkvenih knjiga. 1782. popisano je 1.579. pravoslavnih stanovnika. A već 1827. godine bilo je 2.773 stanovnika, od kojih rimokatolika 31, pravoslavnih 2.233, reformata 5, evangelista 4.
Današnja Srpska pravoslavna crkva podignuta je 1857. Pored Srpske pravoslavne crkve u Uljmi postoji i mala Hrišćansko advetnistička crkva.
Uljma je 1873. pripojena Tamiškom komitatu. 1884. godine Jaša Tomić i Lazar Nančić priredili su u ovome mestu protestni zbor Veliko-kikindskog srpskog programa, koji je rasturen od strane mađarskih husara.
Železnička stanica otvorena je 8. decembra 1894. Za razliku od onih su susednim selima Nikolinci i Vlajkovac koje izgledaju kao setovi za snimanje horor-filmova, zgrada Železničke stanice u Uljmi je nedavno renovirana i fasada je u solidnom stanju, dok je unutrašnjojst objekta runirana sa razbacanim stvarima.
Broj stanovnika sela je rastao od popisa do popisa od sredine 19. do sredine 20. veka: 1869. bilo ih je 2.734, a na poslednjem popisu pred Veliki rat - 1910. - 3.878. Posle Drugog svetskog rata broj stanovnika je nastavio da raste - 1948. (3.775), 1953. (3.933), 1961. (4.237), 1971. (4.391). Prema poslednjem popisu 2002. bilo ih je samo 2.095, dakle dvostruko manje nego pre pola veka. Od toga su 2.007 Srbi, 325 je Rumuna i 148 Roma.
Harmonikom izdržavao šahovski klub
Šahovsko seme koje je na ovim prostorima uspešno posejao prvi srpski velemajstor Bora Kostić (1887–1963) našlo je pogodno tlo u Uljmi, gde sredinom 20. veka niče veliki šahovski klub. Na inicijativu mladog nastavnika srpskog i ruskog jezika Vladislava Šljivića i studenata Mila Grnčarskog i Vladimira Stojanova, 5. februara 1956. osnovan je uljmanski šah klub. Klub je ubrzo postao stecište đaka, studenata i zemljoradnika i važio kao značajna vaspitna institucija. Finansiranje kluba u početnom periodu agilni sekretar Vladislav Šljivić rešio je na originalan način; članovi kluba su sa traktorskom prikolicom sakupljali kukuruz po selu u vidu dobrovoljnog priloga i tim sredstvima opremali klub sa inventarom i šahovskim rekvizitima.
Neumorni Šljivić davao je i poseban doprinos budžetu kluba tako što je svirao svoju harmoniku po seoskim igrankama, a sav prihod išao je klubu. Najslavniji član kluba iz Uljme bio je svakako velemajstor Bora Kostić, koji je u svojim poznim godinama predvodio uljmanske šahiste. Od šahista koji su živeli ili su rođeni u Uljmi najpoznatiji su bili Vladislav Šljivić, Dušan Nikolin, Zoran Popov, Ivan Ivkov, Petar Nacić, Ljubomir Đorđev, Jugoslav Grnčarski, Zlatko Nikolin. Najpoznatiji šahista ponikao u Uljmi je internacionalni majstor Zorica Nikolin, dvostruka prvakinja Jugoslavije i višestruka olimpijska reprezentativka.
Prošlog decembra u selu je održan Turnir u šahu „Uljma Open“. Ovaj veliki šahovski turnir, prvi posle mnogo godina, međunarodnog je karaktera i rejtinguje se kod Svetske šahovske organizacije – FIDE.
Robert Čoban