BICIKLOM KROZ VOJVODINU: Morović (2) Ostalo sećanje na vreme dok su Bosutom plovili parobrodi
U centru sela nalazi se i Rimokatolička crkva Svetog Roka a preko puta nje, na obali Studve 1902. je sagrađena i danas lepo uređenja Kalvarija sa krstom i 14 postaja Isusovog Križnog puta.
Prva katolička crkva Svetog Roka sagrađena je od drveta, 1699. odmah po potpisivanju Karlovačkog mira. Župu su držali kaluđeri iz reda Svetoga Franje (franjevci), do dolaska 1761. prvog svetovnog župnika Petra Starešinića. Tokom 1825. započela je izgradnja nove crkve. Dekan i župnik iz Drenovaca, Ilija Vražić, postavio je kamen temeljac. Radovi su tekli i u jesen 1826. crkva je bila gotova.
Crkva nije bila velika, navodi se da je duga 17 hvati, a široka 8 hvati. Imala je toranj visok 15 hvati, a u njega su smeštena dva zvona (od 380 kg i 250 kg). Takva kakva je tada, crkva će ostati i kasnije, jedino će 1828. toranj biti nadograđen (podignut za još 8,5 metara). 1844. toranj će dobiti i sat koji je za 290 forinti napravio Benedikt Miller iz Apatina.
Tokom 1866. godine u crkvu su donete i orgulje. Kupio ih je bačvar Adam Steiner. Tokom 1886. godine ispred crkve će biti podignut krst od belog mermera.
Morović je od Turaka oslobođen 1688. Posle potpisivanja mira u Sremskim Karlovcima 1699. selo je sa celim Sremom pripalo Austriji i postalo pogranično mesto sa kapetanijom od 100 pešaka, 100 graničara i 50 konjanika.
U popisu iz 1733. posebno se izdvajaju grad Morović i selo Morović. O gradu su izgubljeni podaci, a za selo se kaže da ima 23 doma i 103 stanovnika. Po podacima o vizitaciji iz Morovića iz 1754. stoji da u Moroviću živi 145 katolika, a broj ostalog stanovništva je nepoznat.
Važnost Morovića i njegov uticaj pod austrougarskom vlašću sve više slabi i do kraja se potpuno gubi. Život pod spahijskom upravom bio je izuzetno težak. Smatra se da je u to vreme iz Morovića otišao veći broj stanovnika.
Prvi parobrod 1860. uplovio u Morović i redovno je saobraćao Bosutom između ovog sela i Lipovca u današnjoj Hrvatskoj. Sačuvana je fotografija parobroda “Doris” na pristanu u Moroviću. Mogla bi ovo da bude ideja i inspiracija za novu turističku atrakciju finansiranu iz nekog pograničnog IPA-projekta.
Stara crkva bila pokrivena šindrom
Srpska pravoslavna crkva Svete Bogorodice u Moroviću je podignuta u prvoj polovini 19. veka, na mestu stare crkve sa početka 18. veka, koja je po arhivskim podacima bila od pletara, pokrivena šindrom.
Crkva u Moroviću je posvećena Rođenju presvete Bogorodice, sagrađena kao jednobrodna građevina sa polukružnom apsidom na istoku i zvonikom nad zapadnim delom hrama. Ikonostas ne predstavlja jedinstvenu stilsku i hronološku celinu. Sastoji se od manje pregrade prenete iz starije crkve i delova dodatih radi prilagođavanja novom prostoru. Prvobitne ikone su nastale tokom sedme decenije 18. veka i pripisane su Vasiliju Romanoviču, slikaru koji je iskustva ukrajinskog baroka iz svog zavičaja preneo na teritoriju Karlovačke mitropolije. Pri radu u Moroviću ruskom majstoru pomagao je i njegov učenik Mojsej Subotić.
Radi lakšeg saobraćaja bilo je potrebno napraviti mostove preko reka Bosuta i Studve. Mostovi čelične konstrukcije su izliveni u Pešti i postavljeni u samom centru Morovića, na Bosutu 1900, a na Studvi 1902. Nešto ranije postavljen je čelični most preko Bosuta kojim i danas prolazi železnička pruga. U to vreme je malo obradivog zemljišta oko Morovića, pa se počinje sa krčenjem šuma i stvaranjem pašnjaka na kojima su cele godine pasli konji, goveda, svinje i ovce. Inače, Studva je veštački skrenuta da bi se napravilo sadašnje ušće u Bosut a od njenog starog korita napravljena je ulica koju meštani i danas zovu Lučica jer se u njoj nalazila luka za čamce i male brodove.
Železnička stanica Morović kao i ostale na 2005. godine ukinutoj pruzi Biljelina - Šid - napuštena je i prazna. Na mestu gde je nekada bila čekaonica za putnike neko je uredno poslagao cepanice drva dok su ispred perona sveže okopane leje salate.
U trećem i poslednjem nastavku priče o Moroviću, za sedam dana čitajte detalje iz njegove istorije od 1914. do danas, lovištu i brojnim spomenicima koji podsećaju na dramatične događaje iz Drugog svetskog rata.