Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

U srpskom IT sektoru 89 odsto zaposlenih može da radi od kuće: Softveraši češće rade u papučama nego u cipelama

16.07.2026. 09:34 09:56
Izvor:
Dnevnik
а
Foto: Pixabay.com

Nekada je rad od kuće bio retka pogodnost rezervisana za pojedine profesije. Danas je, bar u IT sektoru, postao gotovo pravilo.

Zaposleni sve češće, uz visinu plate, pitaju i koliko dana nedeljno moraju da provedu u kancelariji.

Razvoj tehnologije i iskustvo stečeno tokom pandemije trajno su promenili organizaciju rada. Ono što je 2020. godine bilo nužnost, šest godina kasnije postalo je važan adut poslodavaca u borbi za kvalitetne kadrove.

Prema istraživanju platforme HelloWorld, čak 89 odsto programera u Srbiji ima mogućnost rada od kuće. Od toga 45 odsto može bez ograničenja da bira mesto rada, 34 odsto tu mogućnost ima delimično, dok deset odsto radi isključivo na daljinu. Analiza IT oglasa pokazala je i da je oko 84 odsto kompanija koje su tražile nove zaposlene nudilo udaljeni ili hibridni model rada.

а
Foto: Pixabay.com

45 odsto može bez ograničenja da bira mesto rada

Sličan trend postoji i u Evropskoj uniji. Više od polovine preduzeća sa najmanje deset zaposlenih tokom 2024. godine koristilo je sastanke na daljinu, dok čak 85 odsto kompanija koje zapošljavaju softverske inženjere dozvoljava neki oblik hibridnog rada. Najčešći model podrazumeva tri dana u kancelariji i dva dana rada od kuće.

Istovremeno, pojedine velike svetske kompanije tokom 2025. godine pooštrile su pravila i zatražile češći povratak u kancelarije. Tako je ponovo otvoreno pitanje da li je rad od kuće povlastica koju poslodavac može da ukine ili novi standard savremenog poslovanja.

Za većinu zaposlenih prednosti su očigledne – nema svakodnevnog putovanja, manji su troškovi prevoza, a radni dan je lakše prilagoditi privatnim obavezama. U velikim gradovima dva sata provedena u saobraćaju dnevno mogu da znače čak deset sati nedeljno izgubljenog vremena.

Šta je sa lekarima, pekarima i prodavcima

Rad od kuće nije moguć u svim zanimanjima. Lekar ne može da pregleda pacijenta na daljinu, pekar mora da bude u proizvodnji, a prodavac za kasom. Zato se fleksibilnost u tim profesijama ne ogleda u mestu rada, već u boljoj organizaciji smena, predvidljivijem rasporedu, lakšoj zameni smena, kraćoj radnoj nedelji ili većem broju slobodnih dana.

Dok IT stručnjaci biraju između kuće i kancelarije, za mnoge druge zaposlene najvažnije je da imaju veću kontrolu nad sopstvenim vremenom.

Ipak, rad od kuće nije idealno rešenje za sve. Zahteva dobar internet, odgovarajući prostor i sposobnost samostalne organizacije. U malom stanu, uz decu ili druge ukućane, koncentraciju je često teže održati nego u kancelariji.

Poseban problem predstavlja brisanje granice između posla i privatnog života. Kada su službeni telefon i laptop stalno pri ruci, radni dan lako postaje duži nego što je predviđeno.

а
Foto: Pixabay.com

Nedostaju i svakodnevni razgovori s kolegama, razmena ideja i učenje koje dolazi kroz neposredan rad u timu. To je posebno važno za mlađe zaposlene, koji u kancelariji brže stiču iskustvo i profesionalne navike.

Zato se hibridni model sve više nameće kao kompromis. Zaposlenima donosi veću fleksibilnost, a kompanijama omogućava da očuvaju timski duh i neposrednu saradnju.

Proizvodnja, zdravstvo, trgovina i ugostiteljstvo ne mogu funkcionisati na isti način kao programiranje, dizajn ili finansije

U srpskoj IT kompaniji „Koming“ kažu da, pored hibridnog režima, tokom cele godine primenjuju i skraćeno radno vreme petkom. Cilj je da zaposleni dobiju više vremena za odmor i privatne obaveze, ali i da se rad vrednuje prema rezultatima, a ne samo prema broju sati provedenih za računarom.

Naravno, takav model nije moguće primeniti svuda. Način organizacije rada zavisi od prirode posla, veličine tima i potreba klijenata. Proizvodnja, zdravstvo, trgovina i ugostiteljstvo ne mogu funkcionisati na isti način kao programiranje, dizajn ili finansije.

Zbog toga se ne može govoriti o jednom rešenju za sve. Ali jedno je izvesno – u delatnostima u kojima je rad na daljinu moguć, fleksibilnost više nije privilegija već jedan od glavnih kriterijuma pri izboru poslodavca. Budućnost rada, po svemu sudeći, neće biti ni isključivo kod kuće ni isključivo u kancelariji, već u pažljivo odmerenom spoju oba modela.

Izvor:
Dnevnik
Pošaljite komentar