EVROPA SE SPREMA ZA UVOĐENJE DIGITALNOG EVRA
DA LI ĆE KEŠ PREŽIVETI DIGITALNU ERU? Stručnjaci imaju jasan odgovor
Građani Srbije, i pored toga što je bezgotovinsko plaćanje sve češće, vole da plaćaju gotovinom, ali se, ipak, sve češće postavlja pitanje da li će keš otići i istoriju, odnosno, hoćemo li u budućnosti umesto papirnim novčanicama i kovancama plaćati iskljičivo bezgotovinski ili digitalnim novcem.
Ova bojazan je nepotrebna, uveravaju stručnjaci u ovoj oblasti, jer gotovina neće nestati, čak i kada bude uveden digitalni novac. Iako gotovinsko plaćanje već godinama opada u svim zemljama, ne planira se potpuno nestajanje gotovog novca – ni u svetu, ni u Srbiji. U Evropskoj uniji bi digitalni evro mogao biti uveden najranije 2028. godine, u kojoj se istovremeno naglašava da to ne znači ukidanje gotovine, novčanica i kovanica evra već upravo suprotno, jer će uredbom Evropskog parlamenta biti dodatno osiguran status i sigurnost primene gotovine.
U državama u kojima se planira uvođenje digitalne valute to ne znači ukidanje gotovine
Kada je reč o Srbiji, u Narodnoj banci Srbije kažu za “Dnevnik” da se u ovom trenutku obavljaju samo preliminarne analize u vezi sa uvođenjem digitalnog dinara i nije neophodno da se to uradi brzo. Ukazuje se da je kod nas od 2018. godine u upotrebi sistem za instant plaćanja – IPS NBS sistem, kojim je omogućeno izvršavanje transakcija 24/7/365 u bilo koje doba dana tokom svakog dana u godini, i to skoro trenutno, odnosno u roku od svega nekoliko sekundi, što i jesu osnovne funkcionalnosti digitalnih valuta centralnih banaka u onom obliku koji se trenutno razmatra u državama koje imaju konkretne projekte o uvođenju ovih digitalnih valuta.
Jedino iz NBS
Digitalne valute centralnih banaka (Central Bank Digital Currencies – CBDC) izdaje i za njihovu vrednost garantuje centralna banka i one samim tim predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja u digitalnom obliku. To je razlog zbog čega ih treba razlikovati od virtuelnih, odnosno kriptovaluta, koje izdaju privatna, pravna i/ili fizička, lica i koje ne predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja, osim u zanemarljivom broju slučajeva u određenim državama. U skladu sa Zakonom o Narodnoj banci Srbije, NBS ima isključivo pravo izdavanja dinara u digitalnom obliku (digitalni dinar), u skladu s propisom koji može doneti Izvršni odbor NBS.
Iz centralne banke kažu i da se pažljivo prati razvoj u oblasti digitalnih valuta centralnih banaka na globalnom nivou i učestvuje u razmeni iskustava s drugim centralnim bankama. Posebna pažnja poklanja se analizi pitanja veće finansijske inkluzije, zaštite privatnosti i veće efikasnosti u odnosu na elektronsko i digitalno bankarstvo i elektronski novac, koji su već dugo prisutni u finansijskom sektoru. Osim toga, kažu u NBS, aktuelno je i pitanje primene digitalnih valuta za unapređenje realizacije prekograničnih transakcija kroz razvoj infrastrukture za povezivanje rešenja različitih zemalja.
I iz NBS ukazuju da ni u državama u kojima se planira uvođenje digitalne valute to ne znači ukidanje gotovine, već alternativu postojećim gotovinskim i bezgotovinskim načinima plaćanja. Kao osnovna prednost digitalnih valuta centralnih banaka (uključujući digitalni evro) u odnosu na postojeće bezgotovinske načine plaćanja jeste mogućnost oflajn plaćanja, što znači prethodno deponovanje novca u digitalni novčanik, čime se u određenoj meri obezbeđuje privatnost korisnika jer posrednici u plaćanju (banke i drugi ovlašćeni posrednici preko kojih se korisnicima distribuira digitalna valuta) nemaju podatke o svim transakcijama korisnika. S druge strane, oflajn plaćanje je ograničeno na određeni iznos, kako bi se sprečilo prekomerno deponovanje novca u digitalne novčanike i očuvala finansijska stabilnost, tako da je za transakcije u većem iznosu potrebno povezivanje digitalnog novčanika s bankarskim računom.