NEPLAĆA SE POREZ
LEGALNI IZDAVAOCI SU U NEPOVOLJNOM POLOŽAJU Buking ne podstiče direktno sivu ekonomiju, ali olakšava nelegalnim stanodavcima
BEOGRAD: ”Platforma Buking ne utiče direktno na rast sive ekonomije u Srbiji, ali omogućava lakše poslovanje neregistrovanim stanodavcima time što im daje prostor za oglašavanje”, rekla je danas vodeća savetnica za konkurentnost u Nacionalnoj alijansi za lokalni ekonomski razvoj (NALED) Jelena Mićić.
Mićićeva je rekla za Tanjug da platforma Buking nije registrovana u Srbiji i da joj se zbog toga ne mogu nametnuti obaveze poštovanja domaćih propisa u zemlji.
''Turistička inspekcija je vodila više pregovora sa Bukingom kako bi se uvele dodatne mere koje bi omogućile povezivanje oglašivača na toj platformi sa onima koji su registrovani u e-Turisti'', rekla je Mićićeva.
E-Turista je portal koji predstavlja Centrali informacioni sistem (CIS) u oblasti ugostiteljstva i turizma, a namenjen je svim fizičkim i pravnim licima koja žele da se bave turizmom.
Broj nelegalnih subjekata koji se bave pružanjem usluga smeštaja u Srbiji nije moguće precizno utvrditi, dok je broj legalnih subjekata poznat jer su registrovani na platformi eTurista Ministarstva turizma i omladine, objasnila je ona.
Istakla je da neregistrovani subjekti doprinose širenju sive ekonomije, što negativno utiče na javne prihode, tržišnu konkurenciju i ukupni poslovni ambijent.
''To se odražava i na percepciju države, naročito među stranim turistima, koji mogu da steknu utisak da sistem ne funkcioniše na adekvatan način'', rekla je Mićićeva.
Ona je rekla da su legalni izdavaoci u nepovoljnom položaju jer plaćaju poreze i podložni su inspekcijskom nadzoru, dok nelegalni subjekti to izbegavaju i samim tim mogu da ponude niže cene, što dovodi do nelojalne konkurencije.
''To direktno utiče i na broj gostiju, jer se korisnici češće odlučuju za jeftiniji smeštaj, ne znajući da time podržavaju sivu ekonomiji'', rekla je ona.
Mićićeva je istakla da je siva ekonomija u Srbiji u padu, kao i da je u oktobru prošle godine obeleženo deset godina od formiranja Koordinacionog tela za suzbijanje sive ekonomije.
''Tada je usvojen prvi nacionalni program, a sada je na snazi program za period 2023. do 2025. godine koji beleži preko 70 odsto realizacije planiranih aktivnosti. Priprema se i novi za period 2026. do 2030. godine'', rekla je.
Zaključila je da se Srbija kreće ka cilju nulte tolerancije na sivu ekonomiju, te da su svi pomaci ka smanjenju tog fenomena znak da se ide u dobrom pravcu.
Učešće sive ekonomije u bruto domaćem proizvodu Srbije u prethodnim godinama kretalo se oko 21 odsto, što znači da je nekoliko milijardi evra godišnje van institucionalnih tokova, pokazuju podaci NALED-a.
Kako su naveli, za suzbijanje sive ekonomije neophodan je rad inspekcije i naglasila je da je dosta radnih mesta u tom sektoru prazno.
Incijativu za sistemsku borbu protiv sive ekonomije pokrenule su 2014. godine društveno odgovorne kompanije članice NALED-a, okupljene u okviru Saveza za fer konkurenciju.
Godine kada je osnovan Savez, koji je okupio neke od najvećih poreskih platiša i poslodavaca u Srbiji, siva ekonomija bila je na nivou od skoro 30 odsto BDP, a kako kažu iz NALED, taj obim je u proteklih 10 godina opao.