U OVIM ZEMLJAMA SU NAJBOLJE PLAĆENE PRAKSE Cifra ide i do 1.200 evra ALI NIJE SVE TAKO IDEALNO
Novo istraživanje pokazuje da gotovo 80 posto mladih između 18 i 35 godina prolazi kroz neku formu pripravništva, a više od polovine završi najmanje dve prakse.
To jasno govori da se prag za ulazak na tržište rada sve više pomera, ali i da sistem ostavlja iza sebe one koji sebi ne mogu priuštiti da rade bez plate.
Skoro polovina pripravnika u Evropskoj uniji radi bez naknade, a oni koji su plaćeni uglavnom dobijaju tek delimičnu kompenzaciju. Ovi podaci istraživanja, koje su predstavili Socijalisti i Demokrati (S&D) u saradnji sa Univerzitetom Oksford, otkrivaju duboke nejednakosti koje pogađaju generaciju mladih Evropljana.
S druge strane, pojedine članice EU imaju odlične programe plaćenih praksi što samo potvrđuje da je ovo tema kojom je neophodno da se institucije što pre pozabave i reše ovaj jaz.
Novo istraživanje pokazuje da gotovo 80 posto mladih između 18 i 35 godina prolazi kroz neku formu pripravništva, a više od polovine završi najmanje dve prakse. To jasno govori da se prag za ulazak na tržište rada sve više pomera, ali i da sistem ostavlja iza sebe one koji sebi ne mogu priuštiti da rade bez plate.
"Neplaćene prakse su u suštini socijalna diskriminacija, one ograničavaju karijerne mogućnosti mladih iz siromašnijih sredina," upozorila je Alisija Homs, poslanica S&D i izvestilac Evropskog parlamenta za pripravništva.
Čak i pre krize troškova života, prosečan mladi Evropljanin morao je da izdvoji oko 1.200 evra mesečno za osnovne troškove. Većina pripravništava danas ne pokriva ni te izdatke, a kamoli minimalnu platu. Rezultat je da skoro trećina mladih odustaje od prilika za sticanje iskustva, čime se dodatno produbljuju socijalne razlike.
S&D godinama insistira na tome da se zabrane neplaćene prakse i da se uvedu jedinstveni standardi. Predlog uključuje jasnu definiciju pripravništva, koja bi obuhvatila i različite oblike stažiranja, kao i uvođenje minimalnih prava širom Unije, od pravične nadoknade, preko socijalne zaštite, do ograničenog trajanja praksi, piše Brisel Tajms.
Najbolje plaćene prakse za mlade u EU
Ipak, u Evropskoj uniji nekoliko zemalja izdvaja se po izuzetnim uslovima za plaćene prakse mladima, nudeći konkurentne naknade, profesionalni razvoj i priliku za rad u uglednim organizacijama.
Nemačka je poznata po snažnoj industriji i sistemu dualnog obrazovanja, gde studenti kombinuju teoriju i praksu, što značajno povećava zapošljivost. Velike kompanije, poput Volkswagena, nude plaćene prakse sa mesečnim primanjima od oko 950 evra, što mladima omogućava pokrivanje osnovnih troškova života dok stiču iskustvo.
Francuska nudi širok spektar plaćenih praksi, naročito u industrijama poput mode, inženjeringa i politike. Naknade variraju, ali mnoge organizacije omogućavaju solidne plate i pristup mreži profesionalnih kontakata, što mladima olakšava početak karijere.
Holandija je poznata po visokom nivou engleskog jezika i otvorenom tržištu rada. Industrije kao što su IT, inženjering i računarstvo nude plaćene prakse sa fleksibilnim radnim uslovima i mogućnošću rada na međunarodnim projektima.
Pored nacionalnih programa, Evropske institucije u Briselu i Luksemburgu nude plaćene "trening programe" sa naknadama od oko 1.200 evra mesečno. Ove prakse pružaju jedinstvenu priliku za rad u multinacionalnom okruženju i sticanje iskustva na evropskom nivou.
Za mlade koji žele da iskoriste ove mogućnosti, Erasmus program nudi finansijsku podršku za prakse u EU, dok platforme poput Eurodesk-a pružaju informacije o prilikama za mlade, uključujući prakse i volonterske programe. Takođe, prijavljivanje na prakse u samim evropskim institucijama može biti odlična prilika za ulazak u profesionalni svet i potencijalno do stalnog zaposlenja.
Pregovori u toku
Evropski parlament je 2023. usvojio ambiciozan izveštaj o kvalitetnim pripravništvima, dok je Komisija godinu dana kasnije predstavila zakonodavni predlog. Međutim, stav Evropskog saveta naišao je na kritike poslanika, jer se fokusira pre svega na borbu protiv "lažnog zapošljavanja", dok izostavlja oko 75 posto pripravnika u Evropi.
"To znači da većina mladih ostaje bez zaštite. Na nama je da donesemo jasan i snažan okvir koji neće dozvoliti zloupotrebe," naglasila je Homs.
Očekuje se da Evropski parlament do jeseni usvoji svoju konačnu poziciju, koja će biti osnova za pregovore sa državama članicama.