SVE VIŠE STRANIH RADNIKA NA NAŠEM TRŽIŠTU U Srbiji 80.000 pekara, lekara, vozača, kovača iz Indije, Turske i Nepala
Prema najnovijim podacima, tokom 2024. godine u Srbiji je izdato skoro 80.000 radnih dozvola stranim državljanima, što predstavlja znatan porast u odnosu na prethodne godine.
Najveći broj ovih radnika dolazi iz zemalja poput Rusije, Kine, Indije, Turske i Nepala. Zapošljavaju ih i domaće građevinske firme, ali i naša javna preduzeća, ipak, koliko ih je ukupno na državnim jaslama, nije poznato. Viđamo ih za volanima gradskih autobusa, na javnim radovima poput kopanja kanala za gas ili kanalizaciju, skupljanja smeća, u specijalizovanim trgovinama, kao dostavu hrane.
Radnici iz Nepala često su angažovani u različitim sektorima, uključujući reciklažnu industriju, pokazuju podaci. Beogradski GSP u nekoliko navrata zapošljavao je radnike iz Nepala, a JP „Komunalac” iz Pirota tražio je radnike poput referenata, automehaničara, čistača i vozača preko javnih nabavki za usluge agencija za angažovanje radnika. Međutim, konkretni podaci o zapošljavanju stranih radnika u javnim preduzećima nisu široko dostupni. Najveći priliv radnika iz ovih zemalja je u velike gradove. Na Kineze smo se navikli koliko i oni na nas, a sve je više restorana kineske hrane, čak i supermarketa s isključivo kineskom prehrambenom robom, market-lanac „Aman” specijalizovao se za hranu s oznakom „halal”, a nedavno smo na Novom Beogradu videli frizerski salon „Bolivud”, namenjen šišanju „indijskim stilom”. Ko je gledao „Malu nevestu”, tačno zna koje se frizure tamo prave.
Gastarbajteri iz zemalja takozvanog Trećeg sveta stigli su i na naše prostore, dok naši radnici odlaze u zemlje Evropske unije. Ove ekonomsko-radne migracije nisu ni slučajne ni nekontrolisane: sve je više firmi kojima je osnovna delatnost upravo „uvoz-izvoz” radne snage.
Širom Srbije niču konsultantske kuće koje se oglašavaju na društvenim mrežama, a njihova osnovna delatnost je savetovanje i pomoć pri zapošljavanju inostranih državljana u celoj Evropi, ali najviše u zemljama Evropske unije. U njihovo ime raspisuju konkurse i biraju kandidate, pomažu oko izdavanja viza i radnih dozvola, i nude pomoć i savetovanje radnika za što bolju i bržu adaptaciju u lokalnoj sredini.
Firme, s druge strane, treba da obezbede dokumentaciju neophodnu za izdavanje vize kandidatu (ugovor o radu i pozivno pismo).
Ove agencije biraju za vas radnu snagu preko lokalnih partnera iz Indije, Bangladeša, Nepala, Šri Lanke, Filipina, Kameruna, čak i Katara, Egipta, Pakistana. Kako sami kažu, kandidati se u najvećoj meri ubrajaju u nisko ili srednjekvalifikovanu radnu snagu, a oblasti su, pogađate, građevinarstvo, ugostiteljstvo, automobilska industrija, poljoprivreda, prehrambena industrija, zdravstveni sektor i socijalno staranje.
Troškovi angažovanja agencije za posredovanje pri zapošljavanju stranih radnika u Srbiji variraju u zavisnosti od nekoliko faktora, uključujući broj angažovanih radnika, trajanje angažmana i specifične usluge koje agencija pruža.
Neke agencije na-plaćuju proviziju kao procenat od bruto zarade radnika. Na primer, agencija HR „Bulevar” iz Beograda primenjuje provizije od sledeće stope provizije: pet odsto za angažovanje od jednog do 10 radnika, četiri odsto za angažovanje od 10 do 40 radnika, tri odsto za angažovanje više od 40 radnika. Ukupan trošak po radniku u ovom slučaju uključuje bruto dva zaradu, proviziju agencije i PDV. Bruto dva zarada obuhvata neto zaradu radnika, kao i sve poreze i doprinose u skladu sa Zakonom, dodatke na zaradu, naknade i mesečne putne troškove zaposlenih. Klijenti imaju pravo na povraćaj PDV-a obračunatog u svakoj fakturi, navode u HR „Bulevaru”.
IT poseban svet
Tačan broj stranih radnika zaposlenih u IT sektoru u Srbiji nije precizno dokumentovan u dostupnim izvorima. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u četvrtom kvartalu 2024. godine sektor „Informisanje i komunikacije” beleži rast zaposlenosti od 4.160 lica u odnosu na isti period prethodne godine. Među stranim radnicima u ovom sektoru prednjače Rusi, prvenstveno iz političkih razloga, i Indijci, koji su jedna od najbrže rastućih nacija u ovom sektoru. Srbija im je povoljna iz više razloga: veoma je blizu Evropske unije, beleži kontinuirani rast u IT industriji, sa ukupno 104.000 zaposlenih u ovom sektoru, a taj broj se svake godine povećava za nekoliko hiljada, ima povoljnu radnu i društvenu klimu i veliki broj stranih kompanija, koje predstavljaju otvorena vrata za dalju migraciju u EU ili SAD.
Druge agencije mogu imati fiksne troškove po radniku. Na primer, agencija Resursi navodi fiksne troškove od 350 evra po radniku, koji pokrivaju državne takse za izdavanje radnih viza i boravišnih dozvola. Neke agencije formiraju cenu usluga na osnovu bruto cene radnog sata, koja uključuje sve poreze, doprinose i proviziju agencije. Ukupan trošak se
tada računa množenjem bruto cene po satu sa brojem ostvarenih radnih sati, uz dodatak PDV-a.
Važno je napomenuti da ovi troškovi mogu varirati između različitih agencija i da je preporučljivo direktno kontaktirati odabranu agenciju, kako biste dobili preciznu ponudu prilagođenu vašim specifičnim potrebama.