Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

ZANATLIJE U PRVOM PLANU, ALI BEZ VISOKOOBRAZOVANIH PRIVREDE NEMA Najtraženiji inženjeri, nastavnici i programeri, trećina oglasa za posao za ove kadrove

12.08.2025. 10:09 10:21
Izvor:
Dnevnik
kombo
Foto: Pixabay.com

Da na domaćem tržištu rada poslednjih nekoliko godina nedostaju radnici različitih struka, odavno je dobro poznato.

Najtraženiji su kadrovi zanatskih zanimanja: majstori, građevinci, vodoinstalateri... pa je i oglasa za popunjavanje radnih mesta za ta zanimanja najviše. To, međutim, ne znači da visokoobrazovani kadrovi nisu traženi i da nisu potrebni tržištu jer nema dovoljno građevinskih inženjera, elektroinženjera, mašinskih inženjera, tehnologa... već dugo nedostaju, odnosno veoma teško ih je naći, i nastavnici stranih jezika, matematike, fizike, hemije, biologije, informatike, srpskog jezika... 

високо
Foto: Pixabay.com

Da su i visokoobrazovani kadrovi traženi potvrđuju i podaci sa sajta Poslovi Infostud. Naime, u periodu od 2020. do kraja 2024. godine, na ovom sajtu objavljeno je ukupno 118.627 oglasa u kojima je eksplicitno tražena viša  ili visoka stručna sprema. Najviše oglasa objavljeno je 2022. godine -30.483, dok ih je 2024. godine objavljeno 21.326, što je i dalje znatno više nego za vreme pandemije, kada ih je bilo 16.752. Dakle, broj oglasa za visokoobrazovane kadrove opada u odnosu na maksimum, ali ne drastično. Na godišnjem nivou traži se više od 21.000 visokoobrazovanih kandidata, što jasno pokazuje da ta radna snaga nije izgubila vrednost na tržištu - samo nije u prvom planu.

Po rečima pi-ar menadžera sajta Poslovi Infostud Miloša Turinskog, udeo oglasa za visokoobrazovane se smanjuje, ali ne zato što nisu traženi, već zato što brže raste broj oglasa za radnike sa srednjom stručnom spremom. Tako su 2020. godine oglasi za visoku stručnu spremu (višu školu, fakultet, master) činili ukupno 38 odsto svih oglasa, a do kraja prošle godine taj procenat je pao na 29 odsto. Što se tiče najtraženijih struka - najviše ih je iz IT sektora, ali potražnju  su beležili i mašinstvo, pravo, farmacija, finansije, marketing, ljudski resursi, obrazovanje, arhitektura, zdravstvo... 

Trećina oglasa za visokoobrazovane

U prvoj polovini ove godine na sajtu Poslovi Infostud objavljeno je gotovo 32.000 oglasa. Ukoliko tako bude i do kraja godine, moglo bi se očekivati da će ih na ovom sajtu biti objavljeno oko 65.000, a ako bi ih za visokoobrazovane profile bilo slično kao i lane, oko 21.000, to bi značilo da je bi od ukupnog broja objavljenih oglasa oko trećina bila za radna mesta s visokom ili višom školom.  

- Oglasi kojima se traže radnici sa zanatskim zanimanjima sve su češće propraćeni bombastičnim medijskim naslovima, a oglasi za visokoobrazovane profile obično prolaze tiše, selekcija traje duže, konkursi su jasnije postavljeni, a oglasi uglavnom ne ciljaju široku publiku već određene profile - kaže Turinski. - Zbog toga se stiče utisak da se ti poslovi manje traže, ali podaci jasno govore da su oni i dalje stubovi mnogih delova privrede. Niko ne može da ospori da zanatlija nema dovoljno i da su veoma traženi, ali i društvu i privredi jednako su potrebni pravnici, lekari, nastavnici, programeri, inženjeri i svi oni koji svojim znanjem i stručnom spremom drže u funkciji složenije sisteme. Poslovi koji ne zavise samo od prakse, već i od formalnog obrazovanja.

Izvor:
Dnevnik
Pošaljite komentar