BORAVE NA MORU, A PRIMAJU POMOĆ ZA NEZAPOSLENE Neki od njih oštetili državu ZA 42.000 EVRA!
Austrijski sistem socijalne pomoći pod sve je većim pritiskom zbog zloupotreba. Prema podacima Kriminalističkog ureda, u 2024. zabeleženo je 4.865 slučajeva socijalnih prevara, što je 9,1 odsto više nego 2023. Najviše prijava stiglo je iz Beča — čak 2.626.
Jedan od slučajeva koji je uzburkao javnost jeste Bečlijka koja je godinama primala naknadu za nezaposlene i socijalnu pomoć, dok je mesecima boravila na Jamajci i u međuvremenu izdavala stan u Beču. Država je oštećena za oko 42.000 evra.
Za medije se oglasio i korisnik naknade Mark, koji tvrdi da pojedini nezaposleni sistematski izbegavaju obaveze: odmah posle termina u AMS-u (Agenciji za zapošljavanje) odlaze u inostranstvo, vraćaju se dan pred sledeći termin, karte kupuju za gotovinu da ne ostave trag, isključuju internet na telefonima i ne prijavljuju odsustvo.
„Ne radi se o manjini, nego o većini. Ja prijavim i kad idem kod zubara u Mađarsku. Sistem se besramno iskorišćava i ovako neće dugo opstati“, kaže Mark, koji mesečno prihoduje manje od 1.000 evra, od čega 700 daje za kiriju.
Pravila AMS-a jasna su: svaki nezaposleni koji prima novčanu pomoć mora biti dostupan austrijskom tržištu rada i prijaviti svako odsustvo iz zemlje.
Ipak, brojke pokazuju rast opterećenja — krajem jula u Austriji je bilo 289.968 nezaposlenih, oko 15.000 više nego lane. Nezaposlenost među strancima porasla je za 5,3 odsto, a među državljanima Austrije za 5,5 odsto, dok je broj dugoročno nezaposlenih dostigao 90.500, što je rast od 9,8 odsto.
U Srbiji je država 2022. uvela sistem „Socijalna karta“ koji objedinjuje podatke korisnika i za koji je Ministarstvo navelo da je iz evidencija uklonio 13.663 preminule osobe koje su se vodile kao korisnici—što je bio argument da je bilo zloupotreba. Istovremeno, organizacije civilnog društva upozoravaju na to da je posle uvođenja Socijalne karte značajan broj ljudi izgubio socijalnu pomoć koja im zaista treba.
Ipak, praksa pokazuje različite obrasce: na primer, neprijavljivanje boravka van zemlje i nedostupnost tržištu rada dok se prima naknada za nezaposlenost, što je suprotno pravilima Nacionalne službe za zapošljavanje; ili lokalne afere sa lažnim rešenjima o jednokratnoj pomoći u pojedinim centrima za socijalni rad, o čemu su mediji izveštavali.
Za naknadu nezaposlenima ključna obaveza je da budu dostupni tržištu rada i da najave odsustva; kršenje pravila vodi ukidanju prava i administrativnim posledicama, a u težim slučajevima može da sledi i krivična odgovornost.
Kazna i zatvorska
Kazne zavise od težine slučaja. Za klasičnu prevaru iz Krivičnog zakonika sankcije se kreću od novčane kazne do višegodišnjeg zatvora u kvalifikovanim oblicima, dok je posebno propisano i krivično delo „Zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja“ (npr. simuliranje bolesti ili drugi protivpravan način da se stekne pravo koje ne pripada) za koje je zaprećen zatvor do tri godine. Postoji i „sitna prevara“, sa nižim kaznama ukoliko je šteta mala. Uz krivične, slede i upravne mere—ukidanje prava i vraćanje neosnovano primljenih iznosa.
Šta se predlaže za unapređenje zakona da bi se zloupotrebe smanjile, a da legitimni korisnici ne ispaštaju?
Najviše se traži veća transparentnost i nezavisni nadzor nad algoritamskim odlučivanjem u sistemu Socijalne karte, jasne garancije prava na žalbu i „ljudsku reviziju“ automatskih odluka, kao i uklanjanje administrativnih prepreka koje legitimnim korisnicima uskraćuju pomoć.
Ove preporuke dolaze iz civilnog sektora i poklapaju se sa primedbama iz evropskih izveštaja; dodatno, institucije kao što je Poverenik za zaštitu ravnopravnosti predlagale su izmene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti.
I. R.