(VIDEO) OVU BILJKU IZ SRBIJE SVE VIŠE TRAŽE U SLOVAČKOJ, AUSTRIJI, RUSIJI Žetva uveliko traje u Turiji i Padini, reporteri Dnevnika obišli proizvođače
Uporedo sa ževtom pšenice poljoprivrednici žanju i mak kojeg smo prošle godine čak dva puta više prodali na inotržište i značajno umanjili uvoz nego 2024. godine.
Naime na svetsko tržište prodali smo blizu 800 tona maka, a kupili 83 tone.
Velika ponuda maka na domaćem tržištu uticala je na to da mu se cena spusti do te mere da je ove godine isplativije bilo sejati uljanu repicu (proizvođač maka Miša Hromčik)
Ovakvi izvozno - uvozni podaci ukazuju da na domaćem tržištu imamo dosta maka, i da među poljoprivrednicima vlada veliko interesovanje za industijsku biljku, premda oni koji mak seju godinama napominju da će odustati od setve ili mak sejati na znatno manjim površiama. Razlozi su niska cena naveliko usled velike ponude na ovdašnjem tržištu koja proizvođačima ne donosi zaradu kao ranijih godina, i što oko maka ima posla, jer ga treba očistiti posle žetve.
300 – 400 kilograma maka prosečan prinos po jutru
Jedan od većih proizvođač maka u Srbiji Savo Kvrgić iz Turije na području opštine Srbobran završio je žetvu ove semdice.
On za „Dnevnik” kaže da je prinos ove godine znatno niži nego ranijih godina pošto je tokom proleća kada je mak cvetao izostala kiša, pa očekuje da će prosečan rod biti između 300 i 400 kilograma po jutru kada završi seleciju - odstrani od nečistoće zrna industrijske biljke. U dobrim godinama, naglašava, maka treba da bude od pola tone do 600 kilograma po jutru
Kvrgić mak seje nekoliko godina uz još nekoliko poljoprivrednih kultura da ukoliko rod od jedne kulture podbaci na drugoj nešto zaradi.
Trenutno domaći veletrgovci za kilogram maka nude naveliko 170 dinara, čijom cenom Kvgrić nije najzadovoljniji. Kaže da bi mak naveliko trebao od košta 250 dinara, da bi se imala dobra zarada, jer samo jutro zemlje u aredni plaća 35.000 dinara.
-U setvi maka posebno je teško raditi selekciju za koju treba radna snaga. Mada imam selektor bez sezonskih radnika posao se ne može završiti što je za sezonce težak posao po toplom vremenu, jer treba udisati prašinu i biti na visinu - objasnio je Kvrgić.
70 dinara kilogram maka na veliko
On je do sada celokupan rod maka prodavao veletrgovinama koji mak razmeravaju u manja pakovanja za potrebe domaćeg tržišta ili ga izvoze.
Makom se godinama bave i poljoprivrednici iz Padine kod Kovačice koji su bezmalo celokupan rod prodavali otkupljivačima u Slovačkoj.
I ovogodišnji rod, ali neočišćen tovaren je direktno u kamione i odvezen za Slovačku po 1,8 evra po kilogramu.
Izvoz u Slovačku, Austriju, Rusku Federaciju...
Tokom 2025. godine Republika Srbija izvezla je ukupno 798 tona maka, u ukupnoj vrednosti od 1,6 miliona evra. Prosečna izvozna cena iznosila je približno 2.000 evra po toni, saopštila je Privredna komora Srbije Dnevniku, na osnovu podataka Republičkog zavoda za statstiku.
Najznačajnija izvozna tržišta bila su: Češka (123,3 tona), Ruska Federacija (61,6 tona), Austrija (45,4 tona), Mađarska (14,2 tona) i Crna Gora (13,6 tona).
U odnosu na 2024. godinu izvoz je povećan za 195,2 procenta.
Kada je reč o uvozu, Republika Srbija je tokom 2025. godine uvezla ukupno 83 tone maka, u vrednosti od 200.000 evra, po prosečnoj uvoznoj ceni od približno 2.400 evra po toni.U poređenju sa 2024. godinom uvoz je smanjen za 66,1 procenata.
Najveće količine maka uvezene su iz Češke (36tona), Mađarske (35,1 tona) i Slovačke (11,6 tona.).
Po rečima Miše Hromčika u Padini je ove godine posejano nepunih 100 hektara dok je ranijih godina pod industrijskom biljkom bilo 200 hektara pa i više.
- Velika ponuda maka na domaćem tržištu uticala je da se cena maka spusti do te mere da je ove godine isplativije bilo sejati uljanu repicu oko koje poljoprivrednici posle žetve nemaju nikavog posla , nego mak, kojeg posle žetve treba selekovati da bi zrana bila čista i zdrava - istakao je Hromčik, i naveo da će verovatno dogodine pod makom bar u Padini koja je godinam bila poznato po setvi indsutrijske biljke biti još manje površina nego ove godine.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.