POTRAGA ZA STARIM I NEPOZNATIM SORTAMA U SRPSKIM VINOGRADIMA Identifikacija vinskog nasleđa uz pomoć novih genetičkih metoda
Do kraja godine očekuju se prvi rezultati istraživanja, koja treba da doprinesu rekonstrukciji naše vinske istorije, eventualno novim otkrićima starih, nepoznatih i zaboravljenih sorti vinove loze koje su u daljoj prošlosti bile gajene širom Srbije.
Reč je o projektu pod nazivom „Genetic varietal identification of vines from Serbian vineyards” koji realizuju naučnici sa Univerziteta u Beogradu. U istraživanja sa Poljoprivrednog fakulteta uključene su profesorke Slavica Todić i Vera Rakonjac, sa Biološkog fakulteta prof. dr Željko Tomanović, a sa Instituta za multidisciplinarna istraživanja Miroslav Nikolić, i ona se obavljaju se u saradnji sa stručnjacima iz španskog Insti- tuta za vino i vinovu lozu Univerziteta La Rioha.
- Projekat „Genetic varietal identification of vines from Serbian vineyards” treba da identifikuje uzorke vinove loze prikupljene sa starih i nepoznatih čokota širom Srbije. Ovog proleća je sakupljeno oko 90 uzoraka iz Toplice, Župe, Negotinske Krajine, Deliblatske peščare, okoline Niša, Aleksinca, Pirota, okoline Leposavića i Orahovca, kao i manastira Rača, Studenica, Sretenje, okoline Trebinja… Cilj ovog projekta je identifikacija starih čokota primenom najsavremenijih genetičkih metoda, otkriće nepoznatih sorti i njihova kasnija eventualna revitali- zacija i uvođenja u komercijalnu proizvodnju - kaže prof. dr Željko Tomanović i dodaje kao zanimljivost da se u manastiru Rača nalazi veoma stara vinova loza uz crkvu za koju se pretpostavlja da je tu od obnove hrama pre više od 200 godina, a da se ispred zgrade starog načelstva u Negotinu nalazi loza za koju se smatra da je posađena pre filoksere.
Po njegovim rečima, Srbija svakako ne može biti konkurentna na vinskom tržištu sa internacionalnim sortama, kao što su šardone, kaberne sovinjon, merlo i druge, već mora ulagati i razvijati sopstveni autohtoni vinski sortiment.
-Drugi deo projekta se odnosi na prokupac, koji je naša najznačajnija autohtona vinska sorta. Planira se sekvenciranje genoma osam odabranih klonova prokupca, među kojima su se našli i stari čokoti prokupca iz manastira Sretenje i vinograda posađenog krajem 19. veka u Župi. Genomska analiza će nam pokazati koji klonovi prokupca pokazuju najveću otpornost na klimatske promene i bolesti, kao i druge osobine koje su od značaja za dobijanje visoko- kvalitetnih vina - objašnjava Tomanović.
Srbija ne može biti konkurentna na vinskom tržištu sa sortama kao što su šardone, kaberne sovinjon, merlo... već mora ulagati i razvijati sopstveni autohtoni vinski sortiment
Sadašnja istraživanja nastavak su projekta „Valorizacija genetskih resursa vinove loze u Srbiji: genomski pristup za vinogradarstvo 21. veka“, realizovanog 2021. i 2022. godine. Finansiralo ga je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srbije, a realizovan je takođe u saradnji sa Institutom za vino i vinovu lozu Univerziteta La Rioha. Kako kaže Tomanović, zahvaljujući tom projektu, značajno su unapređena saznanja o lokalnim i odomaćenim vinskim sortama u Srbiji, primenom najnovijih genetičkih metoda. Najveće otkrićnje je devet potpuno nepoznatih sorti u različitih vinskim rejonima Srbije.
Zorica Milosavljević