ŠANSA ZA SRPSKE STOČARE Do 27.000 evra za gazdinstva koja ispune ove uslove
Stočari iz Srbije koji uzgajaju goveda, ovce ili koze mogu da se prijave na novi poziv evropskog projekta GroundVork i dobiju do 27.000 evra za trogodišnje testiranje regenerativne ispaše i novih načina upravljanja stajnjakom.
Za srpski Living Lab biće izabrano do sedam gazdinstava, a rok za prijavu je 19. novembar 2026. godine
Evropski projekat GroundVork otvorio je 1. septembra, poziv za poljoprivrednike koji žele da na svojim gazdinstvima testiraju regenerativnu praksu u stočarstvu. Od ukupno 33 nova eksperimentalna gazdinstva u pet evropskih zemalja, do sedam će biti izabrano u Srbiji.
Poziv je deo šireg projekta vrednog gotovo 12 miliona evra , koji se finansira kroz program Horizon Europe i traje od oktobra 2025. do septembra 2030. godine. GroundVork se sprovodi kroz pet Living Lab-ova u Portugalu, Nemačkoj, Belgiji, Švedskoj i Srbiji, sa ciljem da se različiti modeli regenerativne ispaše testiraju u stvarnim proizvodnim uslovima.
Ideja nije da poljoprivrednici samo primene unapred zadatu tehnologiju. Farme postaju eksperimentalne lokacije na kojima proizvođači, istraživači i savetodavci zajedno dokazuju šta u konkretnim agroekološkim uslovima može da poboljša zdravlje zemljišta, zadržavanje vode, biodiverzitet i upravljanje hranivima, a da pri tome stočarska proizvodnja ostane ekonomski održiva. GroundVork među praksama koje istražuje navodi adaptivnu, rotaciju i kombinovanu ispašu.
Šta se zapravo testira na farmama
Regenerativna ispaša podrazumeva drugačije upravljanje životinjama i pašnjacima od kontinuiranih ispaša na istoj površini. Životinje se planski premeštaju između parcela, zemljištu se ostavlja vreme za oporavak, intenzitet i trajanje ispaše prilagođavaju se stanju vegetacije i zemljišta.
Cilj GroundVork-a je da se efekti takvih promena mere, a ne samo pretpostavljaju. Zato projekat predviđa procenu zdravlja zemljišta, praćenje pomoću senzora, procenu dobrobiti životinja i uticaja proizvodnje na životnu sredinu, kao i razmenu podataka i iskustava između proizvođača i istraživača.
Ukupno će kroz GroundVork finansijsku podršku dobiti 75 projekata na farmama . Prve 42 eksperimentalne lokacije već su odabrane, dok se sada javnim pozivom bira još 33 – sedam u Portugalu, pet u Nemačkoj i po sedam u Belgiji, Srbiji i Švedskoj. Za ovaj poziv izdvojeno je ukupno 891.000 evra.
Srbija: Living Lab u Gospođincima
Srpski deo projekta organizovan je oko Living Lab-a u Gospođincima u Vojvodini . Njega koordinira Institut BioSens , dok je lokalni partner Zemljoradnička zadruga Gospođinci. U realizaciju je kao treća strana uključena i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.
Za razliku od nekih drugih evropskih Living Lab-ova, u Srbiji fokus nije samo na ispaši. Projekat posebno razmatra i upravljanje stajnjakom i drugim otpadom iz stočarske proizvodnje, jer se u području Gospođinaca stočarstvo često kombinuje sa biljnom i povrtarskom proizvodnjom.
Planirano je testiranje rešenja kojima bi se stočarski otpad bolje koristio kao resurs, uključujući njegovo pretvaranje u kompost i peletirano đubrivo , uz istovremeno smanjenje rizika za zemljište i kvalitetnu vodu.
Ko iz Srbije može da se prijavi
Za srpski Living Lab propisani su konkretni uslovi od opštih pravila poziva. Kandidati treba da ispune sledeće kriterijume:
-
farma mora biti u Srbiji, u krugu do 150 kilometara od Gospođinaca;
-
proizvođač treba da poseduje goveda, ovce ili koze;
-
proizvodnja treba da bude zasnovana na prirodnim ili sejanim pašnjacima ili gazdinstvo treba da ima mogućnost za primenu inovativnog upravljanja stajnjakom;
-
proizvođač mora biti spreman da primenjuje regenerativnu ispašu ili novu praksu upravljanja stajnjakom;
-
gazdinstvo mora biti u vlasništvu kandidata ili zakupljeno na najmanje pet godina od trenutka prijave;
-
potrebno je omogućiti eksperimentalno poređenje – deo površine na kojem će se primenjivati regenerativne i deo na kojem će ostati konvencionalne prakse;
-
odabrani proizvođači treba da budu spremni na trogodišnje učešće, praćenje zemljišta i dobrobiti životinja, eventualno postavljanje senzora, razmenu podataka i učešće na radionicama i danima polja.
U opštim uslovima kao orijentaciona veličina eksperimentalnih površina navodi se od tri do deset hektara, upravo kako bi se rezultati mogli dovoljno pouzdano pratiti i porediti.
Do 27.000 evra – ali nije kao klasična subvencija
Za poljoprivredu je posebno važno kako funkcioniše finansiranje.
Svako izabrano gazdinstvo može da dobije do 27.000 evra tokom 36 meseci . Međutim, ovo nije model u kojem proizvođač prvo kupuje opremu, prikuplja račune i potom traži refundaciju.
Na početku programa farmer sa mentorom izrađuje svoj Custom Farm Evolution Plan, odnosno trogodišnji plan promena na gazdinstvu sa definisanim aktivnostima, budžetom, pokazateljima uspeha i rokovima. Novac se potom isplaćuje u tranšama nakon provere ostvarenih rezultata.
Predviđene su četiri isplate – do 3.000 evra nakon prve faze, zatim do 6.000, pa dve tranše do 9.000 evra. Dakle, ukupno najviše 27.000 evra po farmi. Napredak proizvođača tokom programa pratiće mentore i projektni tim.
To je i jedna od zanimljivih karakteristika ovog poziva: podrška je vezana za rezultate eksperimenta i sprovođenje dogovorenog plana, a ne za pravdanje pojedinačnih troškova računa.
Kako se biraju farme
Prijave koje ispunjavaju formalne uslove ocenjuju dva nezavisna eksperta. Bodovaće se tri oblasti – kvalitet i relevantnost predloga, očekivani uticaj na zemljište, životnu sredinu i lokalne izazove, kao i sposobnost gazdinstva da predloženi plan zaista sprovede.
Za svaku oblast potrebno je osvojiti najmanje tri do pet bodova, dok je ukupni prag 10 od mogućih 15 bodova.
To praktično znači da nije dovoljno samo ispuniti administrativne uslove. Farmer bi u prijavi trebalo jasno da objasni šta želi da promeni na svom gazdinstvu, koji problem time rešava i šta očekuje da će se nakon tri godine moći izmeriti i pokazati.
Prijave do 19. novembra
Poziv je otvoren od 1. septembra, a prijave se podnose elektronskim putem najkasnije do 19. novembra 2026. u 15 časova po briselskom vremenu. Sama prijava mora biti popunjena na engleskom jeziku .
Dokumentacija poziva dostupna je na srpskom jeziku, a pitanja u vezi sa procesom prijavljivanja mogu se poslati na [email protected].